U Muzeju vučedolske kulture prošloga je tjedna otvorena gostujuća izložba Muzeja krapinskih neandertalaca pod nazivom "Krapinski pračovjek".

Kako je pojasnila Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture, taj je muzej od prošloga lipnja nositelj oznake europske baštine, dok je Muzej krapinskih neandertalaca tu oznaku dobio kao prvi nositelj iz Hrvatske još 2016. godine, i to je nešto što povezuje dva muzeja.



- Prva poveznica između Vučedola i Krapine kao arheoloških lokaliteta je Dragutin Gorjanović Kramberger, koji je otkrio geološko-paleontološki lokalitet Hušnjakovo kod Krapine, a isto tako je opisao i lesni profil u Vukovaru, koji je također zaštićeni spomenik prirodne baštine. Ta je informacija početna pozicija i u našem stalnom postavu o Gorjanoviću Krambergeru i prostoru na kojem se nalazi naš muzej i upravo je taj sjajni geolog, istražujući geološke slojeve, pronašao izuzetno vrijednu i najveću zbirku neandertalaca u Europi - rekla je Hutinec, dodajući kako se oba muzeja nalaze na samom arheološkom lokalitetu.

Suradnja je započela prošle godine kada su dvije zaposlenice vukovarskog muzeja održale nekoliko radionica za krapinske osnovnoškolce u muzeju u Krapini, a ovom prigodom Muzej krapinskih neandertalaca prvi put gostuje u Muzeju vučedolske kulture i predstavlja najznačajnije nalaze koje je Kramberger pronašao te pokazuje presjek važnosti Hušnjakova.

- Taj je lokalitet važan u europskim i svjetskim razmjerima, kao što je i Vučedol važan za cijelu Europu. U travnju ćemo ugostiti muzejsku pedagoginju Muzeja krapinskih neandertalaca koja će održati nekoliko radionica za vukovarske učenike na temu krapinskog pračovjeka, dok ćemo u rujnu gostovati na Danima zagorske baštine s našom izložbom "Bez zanata nema alata" - najavila je Hutinec.

Autor izložbe i urednik prateće publikacije je Jurica Sabol, a njezina je kustosica Petra Nikolić. Kako navode, nalazište Hušnjakovo mjesto je pronalaska najveće zbirke fosilnih kostiju neandertalaca i ubraja se u najznačajnije paleontološke lokalitete svijeta. Od vremena velikog otkrića te iskopavanja i istraživanja koja je početkom prošloga stoljeća predvodio Dragutin Gorjanović Kramberger, Hušnjakovo privlači brojne posjetitelje, osobito nakon uređenja samoga nalazišta i osnivanja Muzeja evolucije.



Hušnjakovo je 1948. godine proglašeno zaštićenim prirodnim područjem, a uređeno je 60-ih godina 20. stoljeća. Tada su napravljene šetnice i klupe za odmor, a na samom nalazištu i u okolici postavljene su rekonstrukcije neandertalaca, špiljskog medvjeda, golemog jelena, nosoroga i drugih životinja.

Muzej krapinskih neandertalaca otvoren je 2010. godine u blizini nalazišta Hušnjakovo, čime je priča o krapinskom pračovjeku ispričana na mjestu koje to svojim značenjem zaslužuje. Važan je dio kulturnog i turističkog identiteta Krapine i na različite načine surađuje s lokalnom zajednicom, povezujući se s institucijama, udrugama i pojedincima. Na europskoj je razini član mreže Ice Age Europe koja povezuje dvadesetak važnih paleontoloških lokaliteta.

Izložba "Krapinski pračovjek" u Muzeju vučedolske kulture bit će postavljena do 16. svibnja.