Svjetski dan zaštite životinja ima dugu povijest. Sve je počelo 1925. godine kada je njemački kinolog Heinrich Zimmermann organizirao Svjetski dan zaštite životinja u Berlinskoj dvorani sportova u Njemačkoj. Prvom takvom događaju prisustvovalo je više od 5000 ljudi. Godine 1931. na Međunarodnom kongresu za zaštitu životinja u Firenci Zimmerman je dao prijedlog da se 4. listopada obilježava Svjetski dan zaštite životinja. Taj je prijedlog prihvaćen jednoglasno. Svjetski dan životinja obilježava se u svim zemljama od 1931. godine kad je održana konvencija ekologa u Firenci. Taj se dan ujedno slavi i kao Dan sv. Franje Asiškoga, sveca zaštitnika životinja i životne sredine te predstavlja praznik svih ljubitelja i zaštitnika životinja.

Svjetski dan životinja upozorava na položaj ugroženih životinja i važnost njihove zaštite. Cilj Svjetskoga dana životinja jest poboljšanje odnosa prema životinjskim vrstama diljem svijeta i pružanje podrške pojedincima, grupama i organizacijama koje se brinu o životinjama. Do današnjih dana izumrle su mnogobrojne životinjske vrste, što je uglavnom prouzročio čovjek. Čovjek je istrijebio i eksploatirao mnoge životinjske vrste samo zbog profita i zabave. Ljudi ostavljaju velik broj kućnih ljubimaca i odbacuju ih na ulicama ili u prepunim azilima. Velik broj životinja godišnje strada u pokusima ili ih se ubija na razne načine samo zbog krzna. Osim toga, životinje pate i umiru u transportima, klaonicama, cirkusima i slično. Sve je veći broj crnih mačaka u azilima koje se teško udomljuju.

Postoje mnogi zakoni kojima je cilj zaštita životinja i njihove životne sredine od štetnoga ljudskog djelovanja. Potrebna je zaštita od narušavanja prirodne ravnoteže i gubitka staništa te zaštita protiv neetičnoga postupanja i zlostavljanja životinja. Zato je donesena Europska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja, a u Hrvatskoj Zakon o zaštiti životinja i niz pravilnika. Prema Zakonu o zaštiti životinja, zabranjeno je uzgajati životinje tako da trpe bol, patnju ili strah, zanemarivati životinje, životinjama odsijecati dijelove tijela, uzgajati životinje radi proizvodnje krzna, čupati perja živoj peradi itd...

U Hrvatskoj je strogo zaštićen velik broj vrsta iz skupine sisavaca kao što su vuk i ris te sve vrste šišmiša, dvije vrste dupina koje se pojavljuju u Jadranu, ali i sve vrste dupina i kitova koji se u njemu slučajno zateknu, zatim velik broj ptica, gmazova, kornjača i vodozemaca. Strogo zaštićene životinjske vrste u Hrvatskoj zabranjeno je loviti i ubijati, uznemiravati na bilo koji način, namjerno uništavati njihova gnijezda i legla te uništavati područja na kojima se razmnožavaju ili odmaraju. Pristalice udruga i pokreta o pravima životinja smatraju da su prava životinja podjednako bitna kao i prava ljudi te da čovjek nema moralno opravdanje da se koristi životinjama za svoje različite potrebe.