Zdravlje
SVJETSKI DAN ARTRITISA

Upalna bolest koja može dovesti i do invaliditeta
Objavljeno 18. listopada, 2021.
Uglavnom se pojavljuje u dobi između 20. i 45. godine, a češće pogođene žene

Iako reumatoidni artritis ne ubrajamo među bolesti o kojima se mnogo govori u javnosti, od te bolesti boluje velik broj ljudi, a na to nas svake godine podsjeća Svjetski dan artritisa. Baš kao što ističe ovogodišnja kampanja podizanja svijesti pod nazivom "Pitajte znanost - pitajte liječnika", pri pojavi prvih znakova ove bolesti potrebno je zatražiti što bržu liječničku pomoć. Konzultirajte se sa specijalistom reumatologom i zatražite stručno mišljenje znanstvenika i ne vodite se glasinama zbog kojih biste mogli nepotrebno patiti.



Diljem svijeta reumatoidni artritis pogađa od 0,3 % do 1 % stanovništva, a posljednjih godina čak je zabilježen porast učestalosti ove bolesti. Reumatoidni artritis može ozbiljno utjecati na dnevne aktivnosti oboljelih. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, deset godina nakon obolijevanja od reumatoidnog artritisa najmanje 50 % pacijenata nije u mogućnosti zadržati posao s punim radnim vremenom. U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 1700 novih bolesnika s reumatoidnim artritisom, a ukupan broj oboljelih je oko 43.000. Prema dostupnim podacima, ova bolest češće pogađa žene. Iako se reumatoidni artritis može pojaviti u svakoj životnoj dobi, uglavnom se pojavljuje u dobi između 20. i 45. godine. Pojavu bolesti može izazvati emotivni stres te vanjski faktori koji djeluju na tijek bolesti poput hladnoće, vlage i fizičkih napora.

Reumatoidni artritis je kronična upalna bolest koja uglavnom zahvaća zglobove, ali može zahvatiti i dijelove tijela oko zglobova te bilo koji organski sustav. U početku zahvaća manje zglobove na šakama, stopalima, zapešću i laktovima, koji mogu biti otečeni i bolni. Poslije se upala može proširiti na velike zglobove poput koljena, kukova i gležnjeva, pa čak i na kralježnicu. Ako se bolest ne liječi, dovodi do invaliditeta, kao i do prerane smrtnosti. U usporedbi s općom populacijom, bolesnici s reumatoidnim artritisom umiru mlađi i imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i limfoma.

Iako još uvijek nema lijeka za potpuno izlječenje reumatoidnog artritisa, napredovanje bolesti može se znatno usporiti lijekovima koji utječu na imunološki sustav. Znakovi bolesti, osobito bol i upala, također se mogu ublažiti, ali se stanje mora održavati liječenjem i redovitim liječničkim kontrolama, čak i kad se upala povuče i bol prestane.

- Nije znanstveno utemeljeno i dokazano da bi način života bio neka vrsta okidača, uzroka, triggera za nastajanje bolesti, pa samim time ne znači nužno da bi promjena načina života oboljelom značila neku pomoć. Isto se odnosi i na prehrambene navike, iako se pomalo počinje govoriti o potrebi laganije prehrane, no to je tek u začecima. Fizička aktivnost, kretanje, svakako maksimalno do granice boli ili snage, može omogućiti bolju pokretljivost i psihološki učinak da oboljeli ne padne moralno (ne klone duhom), nego da se ipak bori, a ne prepusti bolesti, što je nažalost još uvijek najčešća pojava. Pri tome se propisana medikamentozna terapija nikako ne smije zanemariti. Najbolje informacije oboljeli će pronaći kod svojeg ordinarijusa, specijalista. A udruga Remisija ima vrlo dobre članke o svim upalnim reumatskim bolestima (pa i RA) na svojoj web-stranici www.remisija.hr - kaže predsjednik udruge Remisija Nenad Horvat.



Tanja Kvorka
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana