Srce je najvažniji mišić u tijelu i zato ga je potrebno vježbati kako bi pravilno funkcioniralo. Da bismo započeli s vježbanjem, ne trebamo biti sportaši. Čak i osobe starije dobi mogu pronaći odgovarajuću tjelovježbu koja će im pomoći da ojačaju srčani mišić i izbjegnu kobne posljedice koronarnih bolesti.

Umjerena tjelovježba ima velik utjecaj u prevenciji bolesti srca i krvnih žila za koje znamo da su vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu. Redovitom tjelovježbom rizik od obolijevanja i smrti smanjuje se za čak 35 %, zato slobodno možemo reći da je tjelovježba, uz pravilnu prehranu, jedan od najvažnijih faktora koji određuju uspješnost liječenja koronarnih bolesti.


Vježbanjem i dovoljnim unosom magnezija jačamo srčani mišić i on tako postaje efikasniji, a samim time bolje pumpa krv kroz naše tijelo i tako omogućuje da kuca sporije i da održava krvni tlak pod kontrolom. Također je važno napomenuti da uz redovitu tjelovježbu u srčani mišić i mozak dolazi i do 50 % više kisika i hranjivih tvari, a trenirano srce može obaviti veći rad uz manji napor.


Visoka razina tjelesne aktivnosti nije štetna kad je riječ o zdravlju srca i sprječavanju pojave kardiovaskularnih bolesti, rezultati su najnovije studije koja je razotkrila mit da previše vježbanja možda nije uvijek korisno. Studija, objavljena u stručnom časopisu PLOS Medicine, otkrila je da je svaki korak važan za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, izjavili su znanstvenici, te da najmanji rizik od srčanih bolesti imaju ljudi koji najviše vježbaju. Kardiovaskularne bolesti vodeći su globalni uzrok smrt i godišnje diljem svijeta od njih umre gotovo 18 milijuna ljudi, pokazuju podatci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).


Studija je obuhvatila više od 90.000 ljudi bez prethodnih srčanih bolesti koji su pristali nositi akcelerometar za mjerenje tjelesne aktivnosti sedam dana tjedno i pratila ih je tijekom petogodišnjeg razdoblja.


"Više razine tjelesne aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta smanjuju rizik od srčanih bolesti. To razotkriva mit da postoji vrhunac nakon kojeg ne biste trebali više vježbati", rekao je Rema Ramakrishnan, biostatičar i epidemiolog sa Sveučilišta Oxford koji je bio suvoditelj studije. Nema ograničenja onoga što možete učiniti u smislu tjelesne aktivnosti (za poboljšanje zdravlja srca).


Rezultati studije snažna su potpora savjetu WHO-a da ljudi trebaju težiti tome da tjedno imaju najmanje 150 - 300 minuta umjerenog do jakog aerobnog vježbanja. Ovo je najveća studija ikada tjelesne aktivnosti mjerene napravom i bolesti srca. Ona pokazuje da je tjelesna aktivnost vjerojatno još važnija nego što smo prije mislili.