Dva lockdowna i vremenska distanca osigurali su uvjete za dublju analitiku krize. Umjesto čega smo, u Francuskoj, kao i u ostatku svijeta, i dalje taoci teatra apsurda u kojemu se sve završava na nedovršenim mislima ili besmislicama. Prisiljeni smo promatrati dijalog između vladajućih i njihovih kritičara koji se međusobno optužuju za komplotizam. Dakle, za tendenciozno tumačenje događaja - javlja nam dr. sc. Sanja Vujačić, politologinja, analitičarka i dopisnica iz Pariza, te dodaje:

- S jedne strane, vladajući se trude diskreditirati sve kritike koje se tiču upravljanja koronavirusnom krizom tako što ih svrstavaju u teorije zavjere. Prema njima, radi se o hipotezama koje ili počivaju na neprovjerenim činjenicama (dokumentima) ili na provjerenim koje su "maštovito" interpretirane. S druge strane, kritičari politike upravljanja krizom optužuju vladajuće za isti krimen: za nekažnjenu proliferaciju neistina preko naizmjenične validacije suprotstavljenih znanstvenih teza - odnosno za njihovu tendencioznu interpretaciju, za manipulaciju statistikama i generaliziranu cover up korupciju (kamufliranu).

Tako nobelovac Luc Montaignes iz Instituta Pasteur - onog istog koji se ilustrirao u proizvodnji cjepiva protiv prethodnog virusa SARS-COV-1 (manje ubitačnog od njegove zadnje pandemijske verzije) i zahvaljujući kojem je kreiran kineski laboratorij P4 u Wuhanu koji Montaignes optužuje da je proizveo SARS-COV-2, upozorava da su i znanstvenici korumpirani. U zamjenu za novčanu naknadu proliferiraju neistine. Njegova razmišljanja, kao i ona drugih eminentnih ličnosti iz sektora zdravstva, znanosti i sociologije, sastavnica su vrlo gledanog i vrlo kritiziranog dokumentarca od dva i pol sata Hold up. U njemu intervenira i kontroverzni farmakolog, prof. Jean-Bernard Fourtillan (aktivist protiv cijepljenja), koji za produkciju virusa ne optužuje kineski laboratorij (kao prof. Montaignes), nego Institut Pasteur na čiji se istraživački rad oslanja francuski farmaceutski div SANOFI. Stoga je COVID realnost prosječnog Francuza kompleksna. Sukobljene strane ga neumoljivo straše i od njega očekuju da na individualnoj razini procijeni treba li se više bojati predimenzionirane sanitarne opasnosti kojom ga straše vladajući ili ga više treba biti strah od aproksimativnih procjena posljedica za zdravlje prakse cover up korupcije koja je, prema kritičarima vladajućih, posve ovladala medicinskim sektorom.

Kako inače funkcionira francuski lockdown, bune li se ljudi protiv rigoroznih mjera ograničenja?

- U ovih osam mjeseci organizacije različitih oblika lockdowna mediji su odigrali ključnu ulogu. Prenošenjem tendenciozno tumačenih podataka koje su im servirali vladajući i njihovi kritičari, jedni u mainstream, drugi u neovisnim medijima (ako takvi postoje), djelovali su kao produžetak ljudskih perceptivnih organa. Pripremali se za funkciju 5G kognitivnog alata. Kontinuiranim informiranjem građana pokrenuli su beskonačne polemike oko opravdanosti vladinih mjera ograničavanja svih ljudskih sloboda. U tim debatama iskristalizirao se konsenzus građana po pitanju nužnosti primjene razumnih mjera higijenske zaštite i po pitanju svrhovitosti cjepiva općenito. No ankete pokazuju da svaki drugi Francuz i dalje sumnja u efikasnost raspoloživih brzinski koncipiranih cjepiva protiv COVID-19, kao i da bi neka od njih mogla modificirati genom budućih generacija. Teoretski, cijepljenje neće biti obvezno, ali će realno biti neizbježno nakon uvođenja "zelene putovnice", bez koje će necijepljenim građanima biti onemogućeno kretanje, rad, studiranje...

Većina uglednih francuskih filozofa slaže se s konstatacijom da epidemija s kojom se danas suočavamo nije puno drukčija od drugih viralnih iz bliske i daleke povijesti. Ono što je razlikuje od ostalih je način na koji se njome rukovodi. Naime, stav vladajućih prema kojem je lockdown nužan nemoguće je opravdati COVID letalitetom. Kako to utvrđuje jedna od rijetkih studija koja zadovoljava znanstvene kriterije, rad istraživača s Imperial Collegea u Londonu, koji se temelji na podatcima iz 175 studija objavljenih diljem svijeta, stopa smrtnosti nakon zaraze Sars-CoV-2 u zemljama s visokim prihodima poput Francuske ne prelazi 1,15 %, a u zemljama u kojima su prihodi niski, oko 0,23 % (raspoloživi podatci ne omogućuju preciznu procjenu). Dakle, s jedne strane, niski letalitet u bogatim državama ne opravdava COVID strahovladu. Potvrđuje teze prema kojima je COVID-19 poslužio kao povod za vježbanje planetarne poslušnosti. Tako se, prvi put u povijesti, zahvaljujući različitim formama lockdowna, zdrava većina zatekla zatvorena i međusobno izolirana pod strogom kontrolom (zamjena teza). A upravo je u tijeku drugi planetarni eksperiment - testiranje različitih cjepiva direktno na ljudima. S druge strane, posebno niska stopa smrtnosti u siromašnim državama zasad ne potvrđuje analizu ugledne francuske sociologinje Monique Pinçon-Charlote, direktorice istraživanja u CNRS-u, prema kojoj je "namjera bogatih da se, pomoću virusa, riješe 3,5 milijardi siromašnih koji im, s obzirom na razvoj novih tehnologija i umjetne inteligencije, više nisu potrebni". Što ne znači da, u dogledno vrijeme, najavljene nove verzije/mutacije Sars-CoV, neovisno o tome radi li se o prirodnim ili laboratorijskim mutacijama, neće poharati siromašne planetarne prostore, s predvidljivim posljedicama.

Što je s cjepivom i cijepljenjem u Francuskoj...?

- U međuvremenu, Francuskoj se ne žuri ni s masovnim testiranjem (testovi nisu dovoljno pouzdani), ni s cijepljenjem. Prozvani SANOFI - farmaceutski partner Instituta Pasteur, koji se posljednjih desetljeća ilustrirao na svjetskoj sceni brzim stavljanjem na tržište lijekova i cjepiva protiv svih novih boleština, malo se pritajio. Izbacivanje prvog cjepiva prepustio je Amerikancima i Nijemcima, pa samozatajno, u suradnji s britanskim partnerom GSK-om, radi na svom cjepivu. Nedavno je objavio da ga na tržište neće plasirati prije kraja 2021. jer još nije zadovoljan njegovom učinkovitosti kod ljudi starijih od 50 godina. Za razliku od konkurenata, izabrao je tradicionalniji, dakle duži put do cilja. Time je vratio povjerenje dijela građana, a strategija bi mu mogla biti dvostruko isplativa s obzirom na pojavu u Britaniji posebno zarazne - mutirane verzije virusa, koja bi mogla poslužiti kao argument za manjak efikasnosti kampanje cijepljenja u tijeku. Dakle, u Francuskoj nema bitnih razloga da broj zaraženih po izlasku iz lockdowna ne poraste, pa vladajući prijete trećim lockdownom. Odakle, pred ove božićne blagdane prevladava dojam da nam iz zatvora izlaska više nema.

Vidimo da se i Macron zarazio... Može li koronakriza dovesti do geopolitičkog i geoekonomskog obrata? EU i SAD, Rusija, Kina... Kakve tu možemo očekivati odnose u idućim godinama, kad pandemija prođe? Što očekivati od Bidena i njegove nove administracije kad se radi o odnosu SAD-a prema EU-u, NATO savezu...?

- Nakon Trumpa i Johnsona, zaražen je i Macron. Odakle kritike: ili nije slijedio upute čije kršenje građani plaćaju visokim novčanim kaznama, ili su mjere zaštite koje je propisao neefikasne. COVID-19 je za Macrona definitivno profitabilan. Učinio je da se sada Žuti prsluci pojavljuju samo u predasima između dva lockdowna, pa budu optuženi da šire zarazu. Naprotiv, epidemija nije bila profitabilna za Trumpa, koji je pao, pa Biden vraća Ameriku u Pariški sporazum za klimu. Na njemu se temelji zapadni geoekonomski zaokret. Onakav kakav su zamislili američki demokrati i europski progresivisti. Ovim posljednjima je COVID-19 dao krila. Tako su, pod pretekstom opakijeg britanskog virusa, upravo zatvorili svoje granice s Britancima koji ne pristaju na njihove Brexit uvjete. Međutim, u predstojećem razdoblju EU će i dalje crpiti energiju iz ago-antagonističkog odnosa (kombiniranje jedne stvari i njezine suprotnosti) francusko-njemačkog para. Jer je jedino on, potpomognut koronakrizom, sposoban proizvesti elan za ubrzan geoekonomski obrat kojim se pokušava izići iz "krize oksidentalizma" (vjere u superiornost Zapada), a na način na koji to očekuju moćne svjetske progresivističke elite - pokrovitelji američkih demokrata i europskih progresivista. Naime, Trumpov mandat su ovi posljednji proveli u standbyu, u očekivanju povratka svojih prekoatlantskih zaštitnika. Što se nastavilo i u uvjetima ekonomske katastrofe izazvane lockdownima, kojim su profitirali divovi interneta GAFAM, čija se vrijednost dionica udvostručila između siječnja 2019. i srpnja 2020. Tako je COVID-19 ubrzao prelazak na digitalni kapitalizam. Umjesto očekivane financijske krize, ove 2020. godine resetiran je financijski sustav.

Uzimajući sve u obzir, kakav bi mogao biti zaključak, bar u sadašnjim okolnostima, s pogledom u iduću godinu?

- Dakle, u uvjetima koronakrize, pod krinkom spašavanja po svaku cijenu svakog ljudskog života, zapravo smo opet skupo platili (rast siromaštva i nezaposlenosti) spašavanje financijskog sustava ubrzanim prelaskom iz financijskog u digitalni kapitalizam. Prema Ariane Bilheran, uglednoj kliničkoj psihologinji, doktoru psihopatologije, trend će se nastaviti jer "oni koji imaju novac i moć neizbježno se osjećaju ugroženima od onih koji to nemaju, pa će u godinama koje slijede smišljati načine na koje se mogu zaštititi". U tom smislu, u razdoblju moguće tranzicije moći (2020. - 2025. SAD - Kina), za održanje zapadne supremacije primaran je geoekonomski zaokret. Samo ako on uspije, mogući su bitni pomaci na geopolitičkoj šahovskoj ploči. U međuvremenu svaki radikalan potez u tom kriznom razdoblju može odvesti u rat. (D.J.)