Ekonomija
POSLOVANJE U VRIJEME KOJE TRAŽI BRZE PRILAGODBE

Žene su se bolje snašle u koronakrizi, ali i dalje im je teže nego muškarcima
Objavljeno 28. listopada, 2020.
Mnogo poduzetnica krizu je iskoristilo za učenje i analizu svojih biznisa, kaže Blaženka Mičević

Je li koronakriza usporila i otežala razvoj ženskog poduzetništva? Iz poruka poslanih s ovogodišnje online konferencije održane u organizaciji Međunarodne mreže žena - koja je bila posvećena izazovima s kojima su se žene suočile u vrijeme krize izazvane koronavirusom te razdoblju nakon krize - nije. Dapače, istaknuto je, među ostalim, da su se žene snašle bolje od muškaraca.

Jedna od sudionica konferencije Blaženka Mičević, vlasnica tvrtke Agrodet, koja je prije četiri godine napravila zaokret u svojoj karijeri i postala poduzetnica koja se bavi upravljanjem poljoprivrednim zemljištem i nudi općenito sve usluge vezane uz zemljišta, kaže da osobno smatra da je poduzetništvo teško dijeliti na muško i žensko zato što bismo u konačnici trebali gledati tko je uspješan u svome poslu, a konačni sud o tome ipak donosi tržište.

"No nekad mi se čini da se, iako smo u 2020. godini, puno toga nije promijenilo. Ženama u poduzetništvu i dalje je puno teže nego muškarcima. Prepreka po poduzetničkom putu puno je više nego kod muškaraca poduzetnika. Situacija se pogoršava ako je poduzetnica i majka. Ako tada žena poduzetnica nema podršku obitelji i partnera, teško da će uspjeti. Jednostavno se nema vremena baviti biznisom. Ono gdje se sigurno vidi promjena je da se gradi mreža žena poduzetnica koje su jedna drugoj pomoć i podrška. I koje grade društvo gdje žena ženi nije vuk. U konačnici, samo mi žene znamo kako nam je i kroz što sve prolazimo na svom putu. Činjenica što još većina nas ima svoje biznise pokazuje da smo to dobro odradile. I da radimo dobar posao. Nitko na to nije bio spreman na način da smo znale kako se ponašati u novonastaloj situaciji. Ali istraživanja su pokazala da su žene u poslovanju organiziranije i manje sklone rizičnijem poslovanju, da odluke donose sporije, ali su te odluke racionalnije, kvalitetnije te donose bolje rezultate. Mislim da smo samo sve to primijenile i sada. Mnogo poduzetnica, pa tako i sama, vrijeme krize iskoristilo je za edukacije za koje prije nisu imale vremena, ali i za dubinsku analizu svojih biznisa", kaže Blaženka Mičević i dodaje da joj nije poznato jesu li se u ovoj krizi bolje snašle žene ili muškarci, ali da je svatko tko je u ovo ludo vrijeme uspio zadržati na nogama svoju tvrtku, ljude i poslove - uspio i dobro se nosi s krizom i sada opstaju oni koji su spremni na brzu transformaciju i sebe samih i svojih biznisa.

Strah od neuspjeha
Mičević napominje i da se žene još uvijek zbog niza razloga teško odlučuju da naprave korak u poduzetništvo, a da je većinom u pozadini nesigurnost i strah od neuspjeha.

"Žene čekaju da sve bude savršeno, a muškarci kreću i kad je dovoljno dobro. Žene kreću kada su 100 % spremne, a muškarci kada su 60 % spremni. Prema podatcima koji su mi dostupni, žene su vlasnice otprilike trećine obrta i petine poduzeća, no udio tih tvrtki u BDP-u je samo 8 %", kaže Mičević.

Ako će žene i dalje čekati da im se sve posloži da bi ušle u poduzetništvo (što je i točno, a to potvrđuju i istraživanja), pitanje je kako će se i koliko njih odlučiti na pokretanje svog biznisa sada i u budućnosti kada je stanje u ekonomiji sve teže, a na što je upozorio nedavno i Međunarodni monetarni fond koji predviđa smanjenje ukupne svjetske ekonomije za 3 % u 2020. godini, a Svjetska banka upozorava kako će siromaštvo porasti prvi put nakon 1998. godine dovodeći između 40 i 60 milijuna ljudi u krajnje siromaštvo. Za sada se nitko to ne usudi ni prognozirati.

- Prema makroekonomskim projekcijama stručnjaka Europske središnje banke (2020.), a uzimajući u obzir pokazatelje iz lipnja 2020. godine, očekuje se kako će do kraja 2020. godine stopa rasta BDP-a biti -8,7 %, ali se oporavak već očekuje u 2021. godini sa stopom rasta od 5,2 %. Predviđa se smanjenje inozemne potražnje europodručja od 15,1 % do kraja 2020. godine, ali i oporavak od 7,8 % u 2021. godini i 4,2 % u 2022. godini. Posve logično, a za nas ipak zabrinjavajuće jesu prognoze (koje se već ostvaruju) kako će biti najugroženije zemlje u razvoju i ona gospodarstva koja su se tek oporavila od posljednje financijske i ekonomske krize. Svojevrsni šokovi koje izaziva COVID-19 odražavaju se i na strani ponude i na strani potražnje, pa djeluju negativno s multiplikativnim odrazima na gospodarstvo i društvo u cjelini - navodi izv. prof. dr. sc. Nataša Drvenkar s Katedre za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku te dodaje da se u Hrvatskoj tako predviđa pad BDP-a od 9,4 % u 2020. godini, ali i optimistični oporavak uz stopu rasta od 6,1 % u 2021. godini.

"Taj se rast očekuje prvenstveno kroz rast osobne potrošnje i značajno optimističan rast izvoza roba i usluga. Već sada svjedočimo padu BDP-a u drugom tromjesečju 2020. godine od 15,1 % (smanjenje dolazaka turista za više od 47 %, smanjenje obujma industrijske proizvodnje za oko 1,2 %, trgovine na malo za 8,6 %, DZS, 2020.). Ipak, za ‘amortiziranje negativnih gospodarskih kretanja‘, baš kao i oduvijek kroz povijest, pa i sada, nužna su zdrava poduzeća, ponajprije ona proizvodno orijentirana", kaže prof. dr. sc. Drvenkar.

- Svi ti pokazatelji i predviđanja zasigurno zahtijevaju racionalne postupke svih dionika u društvu, odgovorno ponašanje i usredotočenost na održavanje što zdravijih gospodarskih temelja zemlje. Pri tome, kao i u "normalnim vremenima", posebno su ugrožene najranjivije skupine društva, ali ovaj put s još neizvjesnijim prognozama. Prema nekim istraživanjima OECD-a, "penali za majčinstvo" dosežu čak 7 % smanjenja plaće ženama po djetetu na svjetskoj razini. Neplaćeno radno vrijeme žena varira od 6 do 8 sati u nordijskim zemljama do čak preko 15 sati u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Malti, Grčkoj i Cipru. Čak i prije COVID-19 utjecaja, zemlje u razvoju izgubile su bogatstvo od gotovo 48 bilijuna američkih dolara zbog razlika u životnoj zaradi između žena i muškaraca. Istraživanja rodne ravnopravnosti naglašavaju kako se rodna ravnopravnost neće ostvariti ni za 99,5 godina na svjetskoj razini ako se ne učini neki značajniji pomak. Ali zašto je toliko, u ekonomskom smislu, bitna rodna ravnopravnost? Pa upravo rodna ravnopravnost, gledajući u najširem mogućem smislu, omogućava razvoj i napredak polovine svjetski dostupnih talenata koji zasigurno imaju utjecaj na ekonomski rast, opću konkurentnost i inovativnost te napredak ekonomija diljem svijeta - kaže prof. dr. sc. Drvenkar i dodaje da ne čude stoga ni podatci Europske komisije koji naglašavaju važnost uključivanja žena na tržište rada koje mora biti što fleksibilnije upravo zbog česte dvojake uloge žene – kao obiteljske i poslovne žene. I upravo u toj kategoriji "padamo" još niže, kaže prof. dr. sc. Drvenkar.

Transformacija
Izvješće McKinseyja (2020.) procjenjuje kako su ženski poslovi 19 % rizičniji od muških, a kako žene čine više od 39 % svjetske radne snage, upravo su najugroženije zbog većinske uključenosti u najranjivije gospodarske djelatnosti današnjice: smještaj i usluga prehrane (54 %), trgovina na malo i veliko (43 %) te kulturne industrije i javna uprava (46). Stope gubitka posla žena zbog COVID-19 oko 1,8 puta su veće od muškaraca (McKinsey, 2020.). Prema scenariju "ne činiti ništa", žene bi doživjele nerazmjeran udio gubitka posla zbog pandemije, što bi dodatno smanjilo stopu sudjelovanja žena na tržištu rada s 0,63 prije COVID-19 na 0,61 u 2021., a to bi se odrazilo na otprilike bilijun američkih dolara gubitka. U slučaju scenarija "hitno poduzimanje akcija", maksimizirao bi se doprinos koji žene mogu dati globalnoj ekonomiji povećavajući stopu sudjelovanja na 0,71, a to bi dovelo do porasta svjetskog BDP-a do 2030. godine za 13 bilijuna američkih dolara (ili s 5,4 bilijuna do 2024. godine). Procjenjuje se kako će na svjetskoj razini 11 milijuna žena starijih od 15 godina više od muškaraca živjeti s manje od 1,90 američkih dolara na dan u 2021. godini. Prema istraživanju OECD-a (2020.), više od 50 % malih i srednjih poduzeća već je izgubilo značajne prihode i prijeti im da ostanu bez posla u roku od tri mjeseca. Kako istraživanje HÉFTA (2020.) naglašava, u Mađarskoj dva sata više za obitelj znači minimalno jedan sat manje za posao, a 72 % poduzeća koja vode žene negativno je pogođeno COVID-om te dodatnih 10 % gotovo ne može dalje upravljati poslovanjem. Više od 90 % žena poduzetnica ostvarilo je pad prodaje prema istraživanju International Trade Centera (2020.).

- Ne treba pri tome zaboraviti činjenicu kako je više od 12 % žena profesionalaca u naprednim tehnologijama (cloud), 15 % u inženjerstvu i 26 % u umjetnoj inteligenciji (WEF, 2020.) - kaže prof. dr. Drvenkar i zaključuje da "unatoč svim negativnim prognozama, moramo biti svjesni nagomilanih problema svih ovih godina, što zbog subjektivnih nesposobnosti što zbog objektivnih okolnosti. Ono što je sigurno jest da će nastupiti razdoblje političke odgovornosti i ekonomske transformacije koja će biti nužna i nametnuta, a što ponekad može rezultirati bržim reformskim zahvatima te orijentacijom na sektore koji ostvaruju (ili imaju potencijal ostvariti) veću dodanu vrijednost svojom tehničko-tehnološkom kompleksnošću i inovativnošću.

Zdenka Rupčić
Veća rodna ravnopravnost omogućila bi razvoj i napredak, ekonomski rast, konkurentnost i inovativnost
EDUKACIJOM DO USPJEHA
Hrvatska udruga poslodavaca na platformi Baze poslovnih žena pokrenula je u veljači mentorski program za poslovne žene. “Usprkos koronakrizi nitko od mentora i mentorica uključenih u program nije odustao od angažmana. Ukupno 12 menadžerica i menadžera predano i nesebično prenosilo je svoje znanje na 17 mentorantica, redom žena koje imaju ambicija dalje napredovati. Tijekom srpnja mentorantice su imale priliku sudjelovati na online webinaru ”Leadership i upravljanje stresom”. Omogućili smo našim mentoranticama da dobiju sadržaje prilagođene trenutnoj kriznoj situaciji. Webinar je izuzetno dobro prihvaćen,” kazala je Carmen Pavić, koja upravlja mentorskim procesom za Bazu žena.
Možda ste propustili...