Regija
RAZNOVRSNA PONUDA NA TRŽNICI

Slatinčani pohrlili na tržni dan, svi poštuju mjere
Objavljeno 10. kolovoza, 2020.
Ponuda povrća bila je doista raznovrsna i bogata, a i cijene su primjerene
SLATINA



Lijepo vrijeme nakon nekoliko kišnih dana i ovoga je petka, koji je tržni dan, izmamilo brojne građane na slatinsku gradsku tržnicu, neke da kupe potrebne namirnice ili nešto drugo potrebno u kući, a neke da porazgovaraju o aktualnim društvenim događanjima.


Na ulazu u prostor tržnice obvezna je dezinfekcija ruku, u zatvorenom dijelu tržnice i nošenje maske, a štandovi su i dalje odijeljeni od kupaca prozirnim folijama. Ali čini se da su se građani potpuno priviknuli na takav način ponašanja i kupovanja, a onima rijetkim koji te mjere izbjegavaju upućuje se dobronamjerno upozorenje: mi želimo da i sljedećeg petka dođete na tržnicu.


Najbolje su prošli oni građani koji su došli nabaviti povrće, jer upravo ponuda povrća bila je doista raznovrsna i bogata. Uvjerili smo se u to obilaskom štandova i prodajnih prostora obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i drugih prodavača.
Kuna i pol kukuruz

Građani su mogli kupiti kilogram mrkve po osam kuna, a kilogram peršina prodavao se po 20 ili 25 kuna. Cijena paprike bila je između šest i deset kuna, ovisno o vrsti, ljuta paprika stajala je dvije kune komad, a ljuti feferon kunu i pol također komad. Za kilogram crvenog luka valjalo je izdvojiti pet kuna, a cijena bijelog luka bila je 30 kuna. Rajčica se prodavala po cijeni od pet do osam kuna, a krastavci po pet kuna. Cijena tikvica bila je deset kuna, patlidžana u rasponu od pet do deset kuna, a celera sedam i osam kuna. Za manju glavicu mladog kupusa trebalo je izdvojiti pet kuna, jednako kao i za kilogram, za grah se tražilo 30 kuna, a za mahune 20 kuna za kilogram. Premda je upravo sada sezona lubenica, koje su također povrće, prodavači drže cijenu od tri kune za kilogram, a manje se mogu kupiti komadno po deset kuna. Dinje se također prodaju na komad, a cijena im je pet kuna. Na više štandova nudio se mladi kukuruz, a cijena je bila jedinstvena: za klip kukuruza valjalo je izdvojiti kunu i pol. Od voća na slatinskoj tržnici vidjeli smo jedino breskve po deset kuna za kilogram.


Osim voća i povrća, u zatvorenom dijelu tržnice prodaju se također mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i med. U tom dijelu tržnice svoje stalno mjesto ima Poljoprivredno gospodarstvo Mije Galovića iz Slavonskog Kobaša, koji prodaje svježe pileće meso. Kod njega se moglo kupiti svježe pile po 19,99 kuna, pileća prsa po 26,99 kuna, pileći batak i zabatak stajali su 23,99 kuna, a krila 22,99 kuna. Cijena iznutrica bila je 19,99 kuna, a pilećih nogica i leđa 9,99 kuna.
Ni za gorivo

Raznolikosti ponude na slatinskoj tržnici pridonijela je piterija Zvrk, obrt za proizvodnju i trgovinu tradicionalnih proizvoda iz Bjelovara. Zvrk je ponudio pekarske proizvode – domaće kiflice po 2,5 kuna, domaće čvarkuše (pogačice s čvarcima) po 3,5 kuna, domaću orahnjaču i makovnjaču po 25, odnosno 12,5 kuna i domaći kruh ispod peke po 15 kuna.


Na slabu prodaju drvene galanterije žali se Ivanka Ledinski iz Koprivnice, čiji prodajni prostor (možda jedini) podsjeća na nekadašnje sajmove u Slatini. Bačvarski obiteljski obrt nudi doista razne predmete potrebne u kućanstvu, od najobičnijih štapova za ljude u poodmakloj dobi ili one s teškoćama u kretanju, svih vrsta kuhača, ‘klofera‘ za tepihe, pletenih košara i stolica do pasirki za kuhanu rajčicu, a spomenuli smo tek mali dio ponuđenog asortimana obitelji Ledinski. Ipak, doznajemo da je prodaja mizerna, pa vlasnici ponekad ne zarade ni za gorivo. Osim same izrade predmeta, posao da se sve to utovari, dopremi i izloži na tržnici oni ne računaju.


– Ljudi nemaju novca, a i ova bolest je utjecala na stanje. Prije korone bilo je malo bolje nego sada, onda smo tri mjeseca bili zatvoreni, nismo radili, i to je teško nadoknaditi, a obveze su velike. Zato tri puta tjedno idemo u Viroviticu, a po jednom u Pitomaču i Slatinu.
Valionica Friščić iz Međimurja, čiji se prodavači ne žale na potražnju, ponudila je u Slatini mlade piliće i pačiće. Jednodnevni pilići stajali su pet kuna, oni od tri tjedna deset, a ženke stare mjesec dana 20 kuna.


Dvotjedni pačići prodavali su se po 15, a oni od mjesec dana po 20 kuna.


Petar Žarković
Tradicija sajmovanja od 1808. godine
Tradicija sajmovanja petkom nastala je prije više od 200 godina, kad je grad proglašen trgovištem na značajnoj raskrsnici putova. Naime, na molbu Marka Aleksandra baruna Pejačevića, tadašnjeg vlasnika Slatine, kralj Franjo III. godine 1808. proglasio je Slatinu trgovištem, što je pridonijelo daljnjem razvoju mjesta, a Slatina je prvi put dobila pravo održavanja sajmova na Petrovo, Pavlovo i Nikolinje po starom kalendaru. Tradicija održavanja sajmova petkom održala se do danas, ali to više nisu stočni sajmovi kao nekada, pa se ne prodaju i ne kupuju konji, krave, svinje i ovce i brojni proizvodi koji su nekad bili uobičajeni na sajmovima, poput konjske opreme, kolarskih, kovačkih ili stolarskih proizvoda. Danas je to gradska tržnica voćem i povrćem, odjećom i obućom, ukrasnom i uporabnom galanterijom.
Neki građani dolaze kupiti potrebne namirnice, a neki porazgovarati o aktualnim društvenim događanjima
Možda ste propustili...

TRANSKUTANI MJERAČ BILIRUBINA ZA NOVOROĐENČAD

Od UNICEF-a za našičku bolnicu

PRIGOVORI NA STANJE ŽELJEZNIČKO-CESTOVNOG PRIJELAZA NA CESTI VALPOVO - ŠAG

Vozači tvrde: Auti nam se raspadaju

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana