Mozaik
ČOKOKUTAK SVJETSKI DAN ČOKOLADE

Danas je najslađi dan u godini
Objavljeno 7. srpnja, 2020.
Ova poslastica dobivena od mješavine kakaa i šećera omiljena je među svim generacijama

Današnji dan diljem svijeta obilježava se kao Svjetski dan čokolade. Ta poslastica dobivena od mješavine kakaa i šećera omiljena je među svim generacijama, a tijekom stoljeća postala je univerzalna gesta bliskosti, prijateljstva i ljubavi.

Taj dan obilježava se 7. srpnja zato što se vjeruje kako je na današnji dan 1550. godine kakao prvi put stigao u Europu, odakle je počela ova najslađa priča. Čokolada se prvi put spominje u drevnim civilizacijama Indijanaca Maja i Asteka koji su ju nazivali "hranom bogova".

Čokolada je tijekom povijesti prolazila brojne faze i okusom i teksturom prilagođavala se različitim preferencijama potrošača. Tek je od 18. stoljeća postala dostupna svima u Europi, i to u različitim oblicima i s različitim dodatcima kada ju je tadašnja Crkva usporedila s vinom, pićem koje ima hranjivu vrijednost, i definirala čokoladu kao piće za žene.

Osnovni sastojak čokolade je zrno kakaa koje raste samo u tropskim krajevima. Sjemenke služe za dobivanje čokolade, kakaa i kakao maslaca pa stablo nosi naziv čokoladno drvo.

Popularnosti čokolade pridonose i rezultati brojnih znanstvenih istraživanja prema kojima čokolada predstavlja nutritivno vrlo vrijedan proizvod u kojemu je identificirano više od 800 različitih sastojaka.

Blagotvorna svojstva
U posljednje vrijeme često se može čuti o blagotvornom djelovanju čokolade, i to na zdravlje srca. Čokolada – posebice tamna – sadrži antioksidanse i neke flavonoide za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, oleinska kiselina, mononezasićena masna kiselina koju nalazimo u maslinovu ulju, čini 1/3 masti iz čokolade i zna se da je ta kiselina povoljna za zdravlje srca.

U Europi su u sedamnaestom stoljeću čokoladi pripisivali ljekovita svojstva i koristili je za liječenje tuberkuloze, vrućice i gihta te, naravno, za jačanje srca. Rezultati studije provedene na Sveučilištu u Londonu pokazuju da čokolada može pomoći u borbi protiv različitih srčanih i karcinogenih bolesti te, što je zapravo ironija, može djelovati kao supresor apetita. Istraživači s Odsjeka za biokemiju i molekularnu biologiju Sveučilišta u Londonu pokazali su da bioaktivni nutrijenti u čokoladi mogu zaustaviti rast stanica karcinoma te spriječiti grušanje krvi, čestog uzroka srčanih bolesti.

Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaa, imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujući na središnji živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti kod osobe. Tamnija čokolada pri tome je bolja jer sadržava veću količinu kakaa, a samim time i više bioaktivnih nutrijenata.

Čokolada snižava krvni tlak, pozitivno utječe na razinu dobrog HDL kolesterola, dobro utječe na rad mozga, snižava nivo stresa, kvalitetan je izvor antioksidansa.

Čokolada se sastoji od mnogo nutrijenata, uključujući kalij, kalcij i željezo. Također sadrži B vitamin riboflavin. Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovito konzumiraju čokoladu/kakao imaju niži krvni tlak od onih koji ne konzumiraju. Čokolada od 70 % kakaa i više sadrži više antioksidansa od oraha i crnog vina, čokolada je prirodan antidepresiv. Kakao se nalazi na 3. mjestu namirnica s najvišim antioksidantnim indeksom. Antioksidansi sprječavaju djelovanje slobodnih radikala koji polagano uništavaju zdravlje i izazivaju mnoge degenerativne bolesti.

Smiruje kašalj
O antioksidansima možete razmišljati i kao o anti-age sastojcima, tako da će konzumiranje čokolade doslovno usporiti proces starenja.

Čokolada smiruje kašalj gotovo jednako dobro kao kodein (sastojak u lijekovima za kašalj), i to zahvaljujući teobrominu. Ta kemikalija ne samo da je zaslužna za dobar osjećaj koji ostaje nakon grickanja čokolade već smanjuje aktivnosti u dijelu mozga koji podražava dišne organe i najveći dio probavnog sustava. Nemojte zaboraviti da prava čokolada također ima svoju kalorijsku vrijednost koja, ako ne pazite na pravilo umjerenosti, može negativno utjecati na tjelesnu težinu.
Jasminka Knežević
Kako uživati u čokoladi
Idealna temperatura za konzumiranje čokolade je između 18 i 20 °C. Nikada ne pohranjujte čokoladu u hladnjak – to će izazvati razdvajanje kakaa i stvaranje bijelih mjehurića. Ako kušate nekoliko različitih vrsta čokolade, uvijek započnite s onom koja ima najmanje kakaa, to je najčešće mliječna čokolada. Kada jedete tamnu čokoladu, pustite da se nekoliko sekundi topi u ustima te otpusti svoje okuse i arome. Zatim je nekoliko puta lagano prožvačite kako bi se otpustila sekundarna aroma. Potom pustite da još malo odleži u ustima. Na ovaj ćete način osjetiti cijeli spektar okusa koji nudi dobra čokolada.
Bijela čokolada
Bijela čokolada nije čokolada u pravom smislu riječi jer ne sadržava čokoladnu otopinu, pa tako nema ni okus čokolade. Umjesto čokoladne otopine i kakaa, bijela čokolada napravljena je od kakao maslaca, mlijeka i vanilije uz dodatak lecitina i šećera.
Tamna čokolada
Tamna čokolada sadrži od 60 do 99 posto kakaa, može biti bez imalo dodanog šećera i načelno ne sadrži štetne aditive. Okusom je više gorka, aroma je puno specifičnija, a osjećaj kad se jede potpuno drukčiji. Upravo su te karakteristike one koje tamnu čokoladu po brzom postupku stavljaju ispred drugih.
Možda ste propustili...

OPĆA OPASNOST: USKORO SNIMKA KONCERTA U DOMU SPORTOVA

Live spot za pjesmu “Bivše ljubavi”

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

GLAZBENA LEGENDA

Krunoslav Kićo Slabinac bori se za život

2

OBJAVILA NA FACEBOOKU

Severina zaražena koronavirusom

3

IVANA KOVAČ PJEVAČICA IZDALA USPJEŠAN NOVI ALBUM “SREĆO I TUGO”

Želim da ne potonemo duhom, more će i dogodine biti plavo