U vrijeme pandemije koronavirusa i mjera izolacije ljudi se rjeđe odlučuju za gotova jela i kupuju više voća i povrća, okrećući se tako zdravijem načinu prehrane, preliminarni su rezultati istraživanja provedenog među gotovo 11.000 kupaca iz 11 zemalja.

"S obzirom na to da su ljudi u posljednje vrijeme prisiljeni ostati kod kuće, počeli su isprobavati nove recepte i čini se da bacaju manje hrane. U izolaciji se hrane zdravije, obroke pripremaju kod kuće i konzumiraju više voća i povrća", kazala je Charlotte De Backer, koordinatorica belgijske studije koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Antwerpenu.


Anketa je pokazala da je većina ispitanika iz zemalja obuhvaćenih istraživanjem smanjila kupnju gotovih i polugotovih jela namijenjenih podgrijavanju u mikrovalnim pećnicama.

Radi se o ispitanicima iz Australije, Belgije, Čilea, Ugande, Nizozemske, Francuske, Austrije, Grčke, Kanade, Brazila i Irske.


"Konzumiranje grickalica, narudžbe hrane iz restorana, narudžbe obroka preko interneta i polugotove obroke zamijenili smo kuhanjem i pripremom hrane kod kuće", kazala je Firene, Azerbajdžanka koji živi i radi u Bruxellesu, opisujući promjene u svojem kućanstvu tijekom pandemije. "Izgubila sam četiri kilograma i na to sam ponosna."


U gotovo polovini zemalja obuhvaćenih anketom pokazalo se da ljudi kupuju manje slanih grickalica i slatkiša, premda je njihova ukupna prodaja ostala stabilna. Konzumiranje slanih, masnih i slatkih namirnica obično je u porastu kad su ljudi pod stresom, no u vrijeme pandemije koronavirusa ta je povećana žudnja za određenim namirnicama u mnogim državama zamijenjena domaćim delicijama, kazala je De Backer, predsjednica FOOMS-a, grupe znanstvenika koji hranu proučavaju u kontekstu medija i društvenih interakcija pri Sveučilištu u Antwerpenu.


Istraživanje, utemeljeno na dobrovoljnim online odgovorima sudionika u razdoblju od 17. travnja do 7. svibnja, od kojih je 6700 državljana Belgije, proširit će se na potrošače iz oko 25 zemalja svijeta, a konačni će rezultati biti objavljeni do kraja lipnja.


De Backer je kazala kako preliminarni rezultati upućuju na jasne nove trendove te smatra malo vjerojatnim da će se oni u dogledno vrijeme mijenjati, jer je pandemija usmjerila pozornost na zdraviji način prehrane.

Trendu je vjerojatno pridonijela i činjenica da su ljudi morali pomno isplanirati vrijeme koje će provesti u supermarketima, a ono je bilo skraćeno, smatra De Backer. "Ako napravite popis za kupnju i isplanirate obroke, manje je vjerovatno da ćete u košaricu staviti nezdrave namirnice."


Sudionici ankete, većinom žene, odgovorili su da su u vrijeme izolacije isprobavali nove recepte, upotrebljavajući i ostatke hrane od prethodnog dana, što je smanjilo suvremeni trend bacanja hrane. Takav je odnos prema hrani vjerojatno povezan s bojazni od njezine nestašice, kaže De Backer, i vjerojatno će nestati nakon što police u supermarketima više ne budu poluprazne.


No tvrdi da će se neke prehrambene navike vjerojatno zadržati i kad pandemija prođe. Istodobno ljudi, isprobavajući nove recepte, postaju sve samopouzdaniji u svojim kulinarskim koracima, pa će nastaviti kuhati kod kuće i nakon što sve završi, smatra De Backer. Zatvaranje restorana smanjilo je potražnju za proizvodima poput gljiva, salate i mikrozelenja, podatci su tvrtke Freshfel Europe, udruge koja predstavlja europski sektor svježih proizvoda, čiji se godišnji promet procjenjuje na 200 milijardi eura.