Kultura
DOVRŠITE ZAOSTATKE

Ostati društveno aktivan i koristan - na daljinu
Objavljeno 2. travnja, 2020.
Jamačno će porasti interes za putopise, jer putovanje je postalo nenadano napuštena disciplina
Piše: Jasna HORVAT

Priručnik za djelovanje na daljinu u izvanrednim okolnostima još nije napisan, ali neke smjernice već se mogu uočiti i izdvojiti. Uobičajene radne obveze prilagođene novonastalima upozoravaju da nije poželjno susretati se uživo, ali ostati društveno aktivan i koristan - na daljinu. Već u prvom tjednu djelovanja na daljinu uočava se da takvo djelovanje zahtijeva detaljnu pripremu, ali i da svi učinci ostaju zabilježeni u elektroničkim medijima komuniciranja.


Za razliku od nastave uživo i uporabe kratkih natuknica te poticanja slušatelja na raspravu, u udaljenoj nastavi izjave su duže, više je zadataka za samostalnu izradu i detaljno pisanih naputaka.


Vjerojatno je svaka djelatnost već uspostavila vlastiti priručnik, čime je još jednom potvrđeno da smo snalažljivi, dosjetljivi i kreativni, posebice kada se to ne očekuje i kada se ne zahtijeva.


U suočavanju s izvanrednim okolnostima načelno se nameću tri strategije. Prva je dijelom bivše svakodnevice i njome se preuzimaju one rutine koje je moguće zadržati. Druga je izazovnija jer zahtijeva prilagodbu uobičajenih aktivnosti izmijenjenim okolnostima, a treća je orijentirana istraživanju vlastitih sposobnosti u onom za što nikada nije bilo vremena. Čitanje kao aktivnost nameće se u svoj svojoj važnosti. Populistički izbori ukazuju da smo skloniji zabavi, dok će zahtjevniji naslovi biti oni koji bi se ponijeli na pusti otok, ili držali uza se tijekom svih životnih razdoblja. U potonjima bi se neizostavno očekivala Biblija te klasici koji su preživjeli promjene kanona i čitateljskih ukusa, a zatim i oni pjesnici koji su, poput Matoša i Ujevića, filozofiju upisivali u pjesničke slike. Za pretpostaviti je kako će porasti zanimanje i za putopise, jer je putovanje postalo nenadano napuštena disciplina o kojoj ćemo promišljati s vremenske i prostorne udaljenosti. Odgovore o prevladavanju skučenosti pronalazit ćemo i u tekstovima pisaca kakvima je, primjerice Borges, književnik kojega gubitak vida nije spriječio u stvaranju začudnih svjetova, nego posve suprotno - gubitkom vida Borges je otvorio poglede koji izmiču neoštećenim dioptrijama.

Priručnik bi sigurno preporučio dovršavanje zaostataka i neodustajanje od izazova. Čitanje je u objema kategorijama, jer je zapušteno te time izazovno. Čitanjem naglas, ili u sebi, bližnjima koji su uz nas, ili onima koji su udaljeni izgrađujmo poveznicu s nasljeđem i stvaramo kulturu za baštinjene budućih naraštaja.


Narcisa Vekić
stvarajmo
kulturu za buduće naraštaje
USPOREĐUJTE KNJIGE I FILMOVE
Čitanje kao aktivnost nameće se u svojoj važnosti, bilo da je riječ o usvojenoj, pa napuštenoj navici, ili o novootkrivenoj sklonosti. Vještina je to koja izravno utječe na kreativnost, njome se ubrzavaju misaoni procesi, uspostavlja se bogatstvo rječnika te time i rječitosti. Najbrži način za utvrđivanje nadmoći čitanja nad ostalim medijima jest usporedba pročitane knjige i filma kojemu je bila predloškom. Čitanje je i dijalog nas s piscem koji nam se obraća, ali i sa svim likovima koje tekst oživljuje. Knjige koje se preporučuju osobna su iskaznica osobe koja preporučuje. Tomu je tako jer su izbori naslova naši simbolički kapitali i označitelji naših opredjeljenja, bilo da smo ih ostvarili ili ih težimo dostignuti.
Možda ste propustili...

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA OBJAVILO REZULTATE NATJEČAJA

Poznati finalisti za nagradu “Anto Gardaš”

FOOZOS OBILJEŽIO 150. OBLJETNICU ROĐENJA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ

Predstava “Blagoslov” u čast našoj velikoj književnici

Najčitanije iz rubrike