Javna tribina o srčanim aritmijama, s naglaskom na atrijsku fibrilaciju (AF) kao najčešću aritmiju, održana je u Zagrebu. O važnosti prepoznavanja simptoma, pravodobnoj dijagnozi i učinkovitom liječenju srčanih aritmija govorili su brojni stručnjaci. Zajednička poruka svih govornika bila je da AF danas i za godinu dana nije ista bolest te da se, ako se prepozna i liječi na vrijeme, mogu izbjeći opasnije komplikacije.

Istaknuto je da broj ljudi s AF-om raste te da su najčešći simptomi ove nove milenijske epidemije osjećaj lupanja srca, umor, nedostatak zraka, malaksalost, omaglica, tjeskoba i bol u prsnom košu. Postoji velik raspon mogućih uzroka, pri čemu su postojeća srčana bolest, starija dob, opterećujuća obiteljska anamneza, visok krvni tlak, konzumiranje alkohola, pretilost i druga kronična stanja faktori rizika koji pridonose razvoju AF-a. Stoga je jako važno na vrijeme prepoznati, dijagnosticirati i liječiti AF kako bi se spriječile komplikacije i negativni ishodi ove bolesti. S druge strane, važno je i da liječnici razumiju kako najučinkovitije mogu smanjiti pritisak na bolničke resurse, izbjeći troškove hitne medicinske skrbi koji se mogu spriječiti te poboljšati živote milijuna ljudi koji žive s ovim stanjem.

Moderna kardiologija danas uspješno liječi srčane aritmije metodom ablacije, koja se u Hrvatskoj uspješno izvodi od 2007. Kateterska ablacija vrlo je učinkovita i ekonomična opcija liječenja. Podatci pokazuju kako je nakon liječenja ablacijom do 46 posto niža incidencija smrti, moždanog udara, srčanog zastoja i hospitalizacija zbog kardiovaskularnih problema tijekom sedam godina, u usporedbi s antiaritmicima, lijekovima za liječenje nepravilnog ritma rada srca.

Doc. dr. sc. Šime Manola naglasio je kako su srčane ablacije, zbog kliničke i troškovne učinkovitosti, postale prvi terapeutski izbor te suvremeni standard u liječenju aritmija: ‘‘Srčane aritmije često mogu biti tiha bolest jer dio oboljelih nema nikakve simptome. Rano liječenje jako je važno zato što može poboljšati očekivani životni vijek bolesnika i njihovu kvalitetu života. Postoje lijekovi za liječenje srčanih aritmija i metoda ablacije, koja danas donosi velik uspjeh i malen rizik. Riječ je o intervencijskom postupku kojim se kreiraju mali ožiljci na ciljanim dijelovima srčanog tkiva koji blokiraju nepravilne električne signale odgovorne za aritmiju. Iako invazivna, ona je istodobno vrlo jednostavna i sigurna. Nakon ablacije pacijent drugog dana odlazi iz bolnice izliječen te nema potrebe za dodatnim terapijama.‘‘

Kod mladih i zdravih ljudi aritmije su rijetko životno ugrožavajuće, ali bitno smanjuju kvalitetu života. Takve se aritmije liječe ablacijom s uspjehom do 94 posto, uz stopu komplikacija od samo jedan posto. Kad je riječ o aritmijama koje se javljaju u starijoj dobi, 10 posto stanovništva ima fibrilaciju atrija, čija je česta komplikacija moždani udar. Njih 20 posto umre, a 60 posto ostaje s teškim invaliditetom. No dobra je vijest da se kod čak 80 posto ljudi nakon ablacija mijenja tijek bolesti nabolje. Broj postupaka raste iz godine u godinu, tako da se u sedam hrvatskih zdravstvenih ustanova godišnje napravi nešto više od 2000 postupaka. Za Hrvatsku je pohvalna činjenica da se na postupak ablacije čeka do tri mjeseca dok je u drugim zemljama lista čekanja mnogo duža. Brojem postupaka jednostavnih ablacija Hrvatska stoji uz bok razvijenim zemljama u okruženju. AF je rastuća zdravstvena epidemija koja predstavlja kritičan financijski teret za zdravstvene sustave.

U Europi 11 milijuna ljudi ima AF, stanje kojemu je svojstven nepravilan i često brz srčani ritam. Nepravilan srčani ritam može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući stvaranje krvnih ugrušaka i povećan rizik od zatajenja srca za pet puta te moždanog udara za 2,4 puta. Međutim, rano otkrivanje AF-a i raniji pristup liječenju mogu promijeniti progresiju bolesti i poboljšati kvalitetu života bolesnika te ukupni očekivani životni vijek.

U Hrvatskoj od AF-a boluje oko 50 tisuća ljudi, a tijekom života razvit će se kod jedne od četiri osobe starije od 40 godina. Predviđa se da će do 2030. godine broj ljudi s AF-om porasti za do 70 posto, a do 2050. Europa će imati najveći porast broja oboljelih s AF-om u usporedbi s drugim svjetskim regijama, zahvaljujući faktorima kao što su ekonomski rast, starenje populacije i povećana prevalencija faktora rizika za AF u zapadnim zemljama.