Kultura
DNEVNIK NEODUSTAJANJA OD PRIJATELJSTVA

Kako zavoljeti morskog psa? - novi roman Nataše Govedić
Objavljeno 4. studenog, 2019.
Odlučila je pisati o prijateljstvu, jer je to “temeljni najpolitičniji odnos koji postoji”

Kritičarka, teatrologinja i književnica Nataša Govedić predstavila je u Zagrebu svoj roman "Kako zavoljeti morskog psa?", koji su predstavljači opisali kao knjigu koja se žanrovski opire definicijama, dnevnik neodustajanja od prijateljstva u kojemu tekst nadopisuju ilustracije Hane Lukas Midžić.

Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Sandorf, a riječ je o hibridnom izdanju koje unutar istih korica objedinjuje romaneskni prvijenac te istaknute sveučilišne profesorice, teatrologinje, dramaturginje i književnice, i crtačku mapu kiparice i ilustratorice Hane Lukas Midžić pod nazivom "Ofelijin herbarij".

Kreativna razmjena
Govoreći o tome zašto je odlučila pisati o prijateljstvu, Govedić je na promociji u Galeriji Kupola Gradske knjižnice Zagreb kazala kako je za nju prijateljstvo "temeljni najpolitičniji odnos koji postoji", a u vrijeme kada se "političko polje koje stvara prijateljstvo degradiralo u prazno mjesto zajedništva, bliskosti", imala je potrebu govoriti o tome do koje je mjere prijateljstvo "odnos koji je ultrapolitičan - što intimniji, to političniji."

"Političnost tog pojma, političnost povjerenja, političnost toga što smatramo vrlinom, ogromna je kad govorimo o prijateljstvu. Svakome se od nas u životu dogodio neki ‘raspad Beatlesa‘. Postavlja se pitanje - što s tim raspadom?" rekla je Govedić.

Njezini junaci imaju "svaki svojeg morskog psa", kojeg je opisala kao "nešto što kod sebe ne možemo podnijeti, što ne možemo prihvatiti da smo i to mi." "Morski pas je za mene najvažnija stvar koju onda imate jer, ako razumijete svog morskog psa - onda sve štima, ali ako ga se bojite i mislite da morate od toga pobjeći što dalje, onda nastaju problemi", pojasnila je.

Kao autorici joj je bilo "zanimljivo vidjeti da se strah od samog sebe može pretvoriti i u prijateljstvo i u raspad prijateljstva", pri čemu književnost, kako je rekla, koristi kako bi pokušala zavoljeti vlastitog morskog psa. "Moj način da izrazim povjerenje u morskog psa je da putujem kroz književnost. Imam povjerenja u obične riječi", pojasnila je Govedić.

Jedan od likova romana je Ofelija koja je, kako je kazala, "bilo koja osoba s kojom ste dugo vremena sve dijelili i dugo imali hrabrost nade da će to zauvijek trajati." Njezina je Ofelija inspirirala grafičku mapu "Ofelijin herbarij" Hane Lukas Midžić, koja je sastavni dio knjige.

Mapa je rezultat gotovo dvogodišnje "kreativne razmjene", koju je Lukas Midžić opisala kao jednu vrstu "likovne akupunkture teksta." "Svako sam poglavlje morala dubinski provariti, pročitati pa ostaviti, tražiti ključne riječi, i zapravo sam shvatila da tražim likovne neuralgične točke u tekstu koje u meni nešto pobuđuju i znače", pojasnila je.

Tri knjige u jednoj
Dramatičar i romanopisac Tomislav Zajec osvrnuo se na izvedbenu strukturu teksta, napomenuvši kako su to zapravo "tri knjige u jednoj": "To je Natašina knjiga, to je Hanina knjiga, i to je jedna zajednička knjiga, jedno zajedničko izvedbeno tijelo koje riječi prepušta slikama a slike nadopisuje riječima", rekao je Zajec.

Istaknuo je kako je riječ o knjizi koja je pisana klasično, ali je "sve samo ne klasična", a svako poglavlje ima svoju formu, svoj ton i svoj registar. "To je knjiga izrazito razvedene forme, koja se sastoji od prozno-poetskih zapisa, esejističkog pisma, basni, poezije, ispovjedne i epistolarne forme, drame. Rekao bih da je taj roman istovremeno i sve to, ali i ništa od toga. Posve se sigurno opire definicijama, gotovo na način kao što se i prijateljstvo, njegova stožerna tema, opire definiciji", zaključio je Zajec.

Neven Jovanović s Katedre za grčki jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu ocijenio je kako je riječ o knjizi "u kojoj mašta i ljepota nisu nipošto samo u izboru riječi, već u načinu na koji se ista tema može okrenuti i preobraziti, postati šarena."

"Ali ta knjiga nije o tuzi i gubitku, nego o borbi. To je neka vrsta dnevnika, simfonije borbe i neodustajanja, gdje je jednako važno kako, kao i što – kako i što su jin i jang u toj knjizi", dodao je.

Književni kritičar i teoretičar Boris Postnikov naglasio je da je knjiga žanrovski i registarski pisana "toliko raznovrsno da se od prvog do posljednjeg slova opire bilo kakvoj vrsti discipliniranog nadzora." "Stil je bogat, živ i maštovit, jezik inventivan, pun izmaštanih, izmišljenih novih riječi i kovanica koje oduševljavaju", rekao je Postnikov. Unatoč temi kojom se bavi – a to je prijateljstvo – taj bi se roman mogao čitati i kao ljubavni roman, kazao je, te poslužiti kao poticaj na promišljanje o tome na koje žanrovske kodifikacije pristajemo kad razmišljamo o tome što ljubavni roman predstavlja.

Akademska slikarica Ivana Ognjanovac govorila je o položaju crteža u kontekstu ilustracije u toj knjizi, napomenuvši kako "tu crtež puno više izražava nego što opisuje ili daje sliku tekstu." Hina
Možda ste propustili...

HRVATSKA FASCINACIJA STARIM EGIPTOM

Finissage izložbe Egipatsko blago u Osijeku

IZLOŽBA "79 GODINA ATELIJERA DABAC U ILICI"

Brojni dokumenti vremena, pisma, knjige i oprema

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

21. MEMORIJAL "DARKO LUKIĆ": IZVRSNOST OSTAJE

Biti dijelom Memorijala stvar je pijanističkog prestiža za mlade

2

20. STUDENOGA BESPLATNO U CENTRU ZA KULTURU

"Majstori" za baranjske mališane

3

NATJEČAJ SLATINSKOG OGRANKA MATICE HRVATSKE

I nove generacije učenika vole, pišu i osjećaju hrvatsku riječ