Dobro očuvana freska gladijatora u oklopu kako pobjedonosno stoji dok njegov okrvavljeni protivnik posrće otkrivena je u Pompejima, među ostatcima tog drevnog rimskog grada podno Vezuva, objavilo je talijansko ministarstvo kulture.

Čudesna scena u zlatnoj te plavoj i crvenoj boji prvi put je ugledana u prostoriji za koju stručnjaci vjeruju da je bila taverna u koju su zalazili gladijatori koji su se, kako bi zabavljali javnost, borili međusobno, protiv zatvorenika te divljih životinja.

"Ne znamo kako se ova borba okončala. Gladijatori su bili ubijeni ili im je iskazana milost", kazao je direktor muzejskog kompleksa Pompeja Massimo Osanna. Borac "murmillo" nosi kacigu ukrašenu perjanicom sa širokim obodom i vizirom, u svojoj lijevoj ruci drži golemi pravokutni štit dok mu je u desnici kratki mač. Podno njegovih nogu je štit poraženog "thraexa" koji po tijelu ima duboke rane i na rubu je snaga.

- Ono što je posebice zanimljivo je realističan prikaz rana, poput rana na zglobu i prsima poraženog gladijatora iz kojih šiklja krv - kazao je Osanna dodavši da poraženi gladijator podiže ruku te je moguće da traži milost. Freska veličine 1,12 x 1,5 metara pronađena je u podrumu zgrade nedaleko od gladijatorskih vojarni u četvrti Regio V, a najvjerojatnije se radi o gostionici. Na gornjem katu su prostorije u kojima su, kako se pretpostavlja, bili smješteni vlasnik i prostitutke. Pompeji su nakon Koloseja u Rimu drugo najposjećenije turističko odredište u Italiji s oko 3,6 milijuna posjetitelja godišnje. Inače, arheološki radovi svako malo otkrivaju zaboravljene freske. Tako su u ožujku ove godine arheolozi u Pompejima pronašli fresku Narcisa u istoj kući u kojoj su i prije nekoliko mjeseci otkrili nekoliko umjetničkih djela. "Elegantnu i senzualnu" fresku Narcisa otkrili su u ruševinama bogataške kuće. Krov joj je srušen, no arheolozi su uspjeli pronaći i sastaviti sve dijelove freske koja prikazuje Narcisa. Narcis je u rimskoj umjetnosti bio vrlo popularan mitološki lik. Po njemu je i nastao izraz "narcisoidnost", pretjerana zainteresiranost za samog sebe te hladna egocentričnost. Taj izraz prvi je upotrijebio Sigmund Freud.