Objavljeno 13. kolovoza, 2019.
Kazneni zakon predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do osam godina
Izmjenama Kaznenog zakona učitelji i odgojitelji, odnosno svi djelatnici u sustavu odgoja i obrazovanja, do kraja godine trebali bi postati službene osobe. Status službene osobe premijer Andrej Plenković zajamčio je već socijalnim radnicima, nakon tragedije u Centru za socijalnu skrb Đakovo, gdje je ubijeno dvoje zaposlenika. Sada Ministarstvo pravosuđa najavljuje da se takav status namjerava osigurati i za prosvjetne djelatnike. Postrožavanjem se očekuje preveniranje i smanjenje napada, prijetnji i nasilja. Za napad na službenu osobu, naime, Zakon predviđa zatvorsku kaznu u trajanju od šest mjeseci do osam godina.
Noževi i bombe
- Bilo je noževa pod vratom, bomba u zbornici, bušenja guma, udaranja i rušenja na pod, šutanja i, naravno, velikih ozljeda. Svi ti ljudi bili su anonimni jer kod nas vlada takvo mišljenje da je nas prosvjetare sramota priznati da se to događa u razredu - svjedočila je sredinom prosinca prošle godine za naš list Dajana Vidaković, učiteljica engleskog i njemačkog jezika u jednoj osnovnoj školi u okolici Osijeka, o nasilju učenika i njihovih roditelja nad učiteljima u školama.
Učiteljica je tada na društvenim mrežama pokrenula akciju #ijasamfranjo u znak podrške profesoru Tehničke škole u Čakovcu koji se fizički sukobio s dva učenika nakon što su ga gađala kredom. Učinila je to nakon što je vidjela da brojni kolege imaju slične priče.
- Sve je krenulo od toga što mi je prijateljica koja radi u prosvjeti ispričala da je doživjela traumu o kojoj joj je čak neugodno pričati. Radilo se o tome da joj je jedan učenik držao ruke na leđima, a drugi "kopao" po njezinu laptopu. Kad je naposljetku to ipak objavila, u moj inbox primila sam enorman broj poruka koje svjedoče o tome kakve su sve grozote nastavnici doživljavali od svojih učenika - pričala je tada Vidaković. Osobno je doživjela verbalne delikte, čula je psovke i sve što je mogla učiniti bilo je upisati učenika.
Status službene osobe, učinkovit sustav pedagoških mjera i sigurno školsko okruženje tri su zahtjeva prosvjetara, koji su nakon događaja u Čakovcu i objave iskustava učitelja organizirali prosvjed "Za sigurnu školu".
Deset tisuća prosvjetnih djelatnika prošle je godine i peticijom zaštitu od nasilnih učenika i roditelja zatražilo dobivanjem statusa službene osobe. Naime, prema podatcima Ministarstva obrazovanja, 2017. godine u školama je zabilježeno 325 nasilničkih slučajeva, lani 118 - bilo da je riječ o djelatnicima bilo o učenicima. Najčešće su se prijavljivale ozljede, nasilničko ponašanje, tučnjava, prijetnja te elektroničko i verbalno nasilje.
- Tog nasilja godišnje ima nekoliko stotina slučajeva, zabilježenih, koliko je nezabilježenih, nikada nećemo saznati jer u mnogim školama, da ne bi to izišlo na vidjelo i da škole ne dođu na zao glas, sve se čini da se to gurne pod tepih - komentirao je za RTL predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić.
Stvoriti uvjete
Podsjetimo, Sindikat hrvatskih učitelja još je 2014. pokrenuo inicijativu kojom se tražilo da se status učitelja izjednači sa statusom službene osobe. Prijedlog za ovakvom, strožom, zaštitom od počinitelja nasilja podnesen je zbog čestih fizičkih napada i psihičkih maltretiranja učitelja i ostalih zaposlenika u sustavu obrazovanja na radnom mjestu.
- Tražili smo i tada, kao i sada, da svi zaposlenici u obrazovanju, ne samo učitelji, imaju status službene osobe. Jer u odgoj i obrazovanje djece uključeni su svi djelatnici u sustavu, a napade ne doživljavaju samo učitelji nego i spremačice, domari, čak i kuhari. Tadašnji ministar Željko Jovanovović iskazao je veliku potporu, no u Saboru inicijativa nije prošla. Sada imamo još veću potporu ministrice Blaženke Divjak i nadamo se da ćemo ovaj put uistinu uspjeti izboriti status. Drukčije se ne možete boriti protiv nasilja u školama - priča nam voditelj područnog ureda SHU-a Aleksandar Lukadinović. Napominje, svaki napad treba prijaviti poslodavcu, u ovom slučaju ravnatelju - pa i verbalnu prijetnju. Bilo od učenika bilo od roditelja.
- Ne mora se ništa dogoditi, ali danas-sutra kada se dogodi, onda se postavlja pitanje zašto napad, ako ga je bilo, nije prijavljen - kaže Lukadinović, zaključujući kako je poslodavac zakonom dužan stvoriti uvjete za rad svom zaposleniku i zaštititi ga.
Jasenka Pejaković/M.Mihelić
ŠKOLA MORA BITI SIGURNO OKRUŽENJE
Iz Ministarstva obrazovanja poručuju kako je najavljena "izmjena tog dijela Kaznenog zakona bitna poruka odgojno-obrazovnim radnicima diljem Hrvatske i važan dio nedavno predloženog Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama".
"Važno je da škola bude sigurno okruženje za učenike, učitelje i ostale zaposlenike, zato s velikim zadovoljstvom pozdravljam prihvaćanje inicijative od strane Ministarstva pravosuđa i najavu da bi učitelji, nastavnici, odgojitelji i stručni suradnici, to jest radnici u sustavu obrazovanja i odgoja, do kraja godine trebali postati službene osobe", izjavila je ministrica Blaženka Divjak. "Sad je pred nama i iskorak u podizanju plaća učitelja, gdje sam u suradnji sa sindikatima, te uz podršku HNS-a, predložila premijeru i Vladi povećanje koeficijenta složenosti poslova za 6 posto, što bi prosječno značilo povećanje plaća od 600 kuna u sljedećih godinu dana. Naime, kurikularna reforma, koja od rujna ulazi u sve škole, znači i bitno unaprjeđivanje načina rada u školama, pa samim time i povećava složenost poslova svih u sustavu odgoja i obrazovanja", poručila je ministrica Divjak.
PROBLEM DRUŠTVA U CJELINI
"Nedavni slučajevi nasilja samo su dokaz da sustav nije učinkovit, a svaka reakcija samo je pojedinačno gašenje požara, a ne rješavanje postojećeg i dugotrajnog problema. Apeliramo na zajednički, multidisciplinarni i stručni pristup rješavanju problema jer smatramo da jedino na taj način možemo uspjeti. Škole doista trebaju biti mjesto nulte tolerancije na nasilje i ovo nije problem samo školskih ustanova, ovo je problem društva u cjelini", poručili su nakon čakovečkog slučaja iz Sindikata hrvatskih učitelja. Podsjetimo, u lipnju ove godine u javnoj raspravi bio je prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona za počinitelje nasilja nad zdravstvenim osobljem u obavljanju zdravstvene djelatnosti. Sindikat hrvatskih učitelja tada je tražio da se tim izmjenama obuhvate i zaposlenici u sustavu obrazovanja. No njegov prijedlog nije bio prihvaćen.
443
nasilnička slučaja zabilježena su u školama 2017. i 2018.