Magazin
VLADINE REFORMSKE MJERE (I.)

Porezne olakšice
su dobar poticaj
Objavljeno 3. kolovoza, 2019.
Novi start usred ljeta: Pred Vladom je još puno zapreka koje treba izbjeći...

Nakon srpanjske rekonstrukcije Vlade, prošlog je tjedna prezentiran i novi, četvrti krug najavljene porezne reforme koju je, uz premijera Andreja Plenkovića, predstavio i njezin tvorac - ministar financija Zdravko Marić. Premda ste vjerojatno o svemu tome već sve čuli, nije zgorega još jednom podsjetiti na najvažnije stavke glede poreznih mjera.

Ukratko, najavljenim mjerama poreznog rasterećanja uglavnom profitiraju mladi jer plaće će im rasti s obzirom na to da ih čeka porezno rasterećenje, ugostiteljima se vraća PDV od 13 %, i to na pripremu i usluživanje hrane. Najveći gubitnici su pušači s višim trošarinama na duhanske proizvode i alkohol, a novost je i viši porez na šećere, odnosno zaslađenija pića. Uz to, smanjena je i opća stopa PDV-a s 25 na 24 posto.

- Hrvatska je turistička zemlja, ovo je mjera koju poduzimamo kako bismo podržali razinu prihoda iz turizma, ali i kvalitetu i gestu koja, i kod onih na koje se najviše odnosi, zahtjeva pozitivne reakcije. Pratit ćemo efekte ove mjere - poručio je Plenković. Dodao je i kako je ključ opstanka Hrvatske pitanje demografske revitalizacije. "Mi smo na tom području poduzeli više nego sve Vlade do sada", kazao je i ponovio kako je Vlada odlučila mlađe od 25 godina potpuno osloboditi poreza na dohodak, a one od 26 do 30 godina oporezivati s 50 posto. "To je bitno, da oni koji ulaze na tržište rada, koji odlučuju hoće li otići ili ostati, da dobiju u svojoj ranoj fazi aktivnog poslovnog života bolju priliku", smatra premijer.

Plenković je također naveo kako će Vlada, u okviru porezne reforme, u sva četiri kruga provesti više od 10 milijardi kuna poreznog rasterećenja. Povećat će se i granica da se na prihode kompanija do 7,5 milijuna kuna primjenjuje stopa poreza na dobit od 12 posto. "To će zahvatiti 93 posto naših poduzetnika", istaknuo je premijer.

Podsjetimo i na komentar ministra Marića: "Želimo javno apelirati da mi kao Vlada otvaramo prostor s ovim mjerama, ali ključno je da poslodavci to prepoznaju i djeluju tamo gdje treba i povećaju netoplaće. Ovo je socijalna mjera jer ako utječe, a nadam se da će utjecati, na povećanje plaća, to onda znači i dizanje kreditne sposobnosti mladih građana, kao i povećanje osnovice za obračun porodiljne naknade za mlade zaposlenice", istaknuo je Marić.

DOBAR PRAVAC
Ministar gospodarstva Darko Horvat također je kazao da se efekti njegova rada vide na rastu plaća, na rastu investicija i na rastu osobne potrošnje. ‘‘Mi smo odgovorna Vlada i ove godine, odnosno iduće, projiciramo suficit državnog proračuna, smanjujemo javni dug, konsolidiramo financije, privlačimo investitore, otvaramo nova kvalitetna radna mjesta i nadam se i želim da u idućoj godini imamo 30 ili 40.000 novozaposlenih‘‘, izjavio je.

Ukupno uzevši, s novom, četvrtom rundom porezne reforme neki su više, a neki manje zadovoljni. Iako poslovnjaci načelno hvale napore Banskih dvora u nastavku rasterećenja gospodarstva, ipak kažu da su očekivali više, posebno na području strukturnih reformi.

- Porezna reforma ide u dobrom pravcu, ali ne znam koliko će to biti dovoljno da se rastereti gospodarstvo. I dalje moramo rasterećivati gospodarstvo, a to se neće moći postići bez diranja u rashodnu stranu proračuna. Naši su problemi, nažalost, mnogo veći nego što bi ih mogla riješiti ova porezna reforma - kaže Branko Roglić, vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Orbica. Ipak, dodaje Roglić, potezi koje Vlada povlači na području porezne reforme su dobri. Od vladajućih očekuje da nastave ići tim putem, ali i da se više pozabave strukturnim problemima hrvatskoga gospodarstva.

Slično razmišlja i Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškog Spin Valisa. I on pozdravlja napore Vlade u daljnjem poreznom rasterećenju, posebno u segmentu dohotka, ali i PDV-a. "To je dobar put, ali naša su očekivanja ipak veća", poručuje Jelčić. Pritom ukazuje na potrebu ubrzanja rezanja parafiskalnih nameta. Smatra i da bi država posebnim mjerama trebala poticati izvozno orijentirane industrije, koje imaju potencijal rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Na kraju, dodaje Jelčić, nedostaju strukturne reforme koje bi u konačnici dovele do jeftinije države.

I ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da paket poreznog rasterećenja načelno treba pohvaliti jer je svako porezno rasterećenje dobrodošlo. Međutim, dodaje Novotny, ni ova runda poreznog rasterećenja, kao ni prijašnje, neće imati većeg utjecaja na promjenu strukture gospodarstva. Iskustva prijašnjih zahvata u porezni sustav uče nas, ističe, da se povećanje dohotka stanovništva uglavnom prelijevalo u veću potrošnju i rast štednje. S druge strane, izostale su nove investicije koje bi dovele i do otvaranja novih radnih mjesta. Stoga smatra da bi vlast trebala poraditi na smanjivanju parafiskalnih nameta i privlačenju investicija.

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta, koja se posebno bavi tržištem rada, u načelu podržava mjere kojima se želi potaknuti zapošljavanje i povećanje plaća mladima, ali nije sigurna da će one donijeti rezultate. Gostujući na N1 rekla je da bi voljela vidjeti izračune učinka samih mjera, ali ocjenjuje da će pomoći malom broju ljudi. K tome ostaje pitanje hoće li mladim zaposlenicima kojima plaća poraste za 500 kuna to doista pomoći da, primjerice, podignu kredit i poboljšaju svoju materijalnu situaciju. Ne isključuje ni opciju da neki poslodavci odluče zamijeniti skuplje radnike jeftinijima, što svako nije poželjan ishod za tržište rada. Na kraju, ističe Tomić, visina plaće nije jedini razlog koji je važan prilikom donošenje odluke o iseljavanju.

ICT ZADOVOLJAN
Premda gotovo svi ocjenjuju da se smanjenje opće stope PDV-a za jedan postotni poen neće ni osjetiti na cijenama, a država će izgubiti oko 1,8 milijardi kuna, neki ekonomisti u tome vide i dvije pozitivne stvari. To će donekle smanjiti pritisak na rast cijena, ali predstavlja i svojevrsnu štednju za javne financije: kada se dogodi nova kriza i smanje prihodi proračuna, nekom budućem ministru financija bit će lakše vratiti opću stopu PDV-a s 24 na 25 posto, nego tražiti da se ona poveća na 26 posto. U vezi s mjerom poreznog rasterećnja oglasili su se i sindikati:

- Bojim se da će ova mjera oslobađanja plaćanja poreza na dohodak mladih u dobi do 30. godina samo dijelom odgoditi njihov odlazak iz Hrvatske i da neće dati očekivani demografski efekt. Sigurno je pak da će dovesti do nejednakosti u primanjima za isti posao i destimulirati iskusne radnike kojima bi se moglo dogoditi da zbog razlike u godinama imaju manju plaću od početnika - kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever. Tvrdi da je ovo mjera kojom će samo poslodavci u inozemstvu dobiti radnike s više iskustva jer će, nakon što im se ukine ova "povlastica" i smanji plaća, ipak na kraju otići iz Hrvatske.

Za predsjednika Hrvatske obrtničke komore, Dragutina Ranogajca, neprihvatljivo je smanjenje PDV-a s 25 na 24 posto. Kaže da će prilagođavanje na novu stopu izazvati nove velike troškove, a da građani od toga neće imati nikakve koristi. "Mi i dalje tražimo smanjenje stope poreza na dohodak s 24 na 18 posto, koji bi značio veću netoplaću za oko 1,2 milijuna građana i poboljšao položaj zaposlenika", ističe Ranogajec.

Predstavljene mjere porezne reforme i porezno rasterećenje mladih i poduzetnika ustavno-pravno nije sporno, kao što neki tvrde, smatra pak ustavna stručnjakinja prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo u Rijeci. Nije riječ o diskriminaciji jer, kako kaže, "ovdje se ne može govoriti o očitim i teškim povredama prava i ne može se reći da se želi pogodovati određenoj skupini."

I Hrvatska gospodarska komora podupire odluke Vlade. Predsjednik HGK-a Luka Burilović uvjeren je da će smanjenje stope PDV-a otvoriti prostor gospodarstvenicima za podizanje plaća i nove investicije. To će, kako ističe, djelomično smanjiti pritisak nedostatka radne snage, ali u konačnici dovesti i do boljeg punjenja državnog proračuna.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca su pak skeptičniji te smatraju da će sve skupa zakomplicirati sustav, s druge strane, ICT sektor, jedna od najmlađih i najbrže rastućih industrija, pozdravlja poreznu reformu. Dakle, unatoč sitnijim nesuglasicama najvažnije je da se ipak kreće, pa makar i sporijim koracima, nego da se tapka u mjestu, a sve kako bi se u konačnici mnogi propusti riješili i kockice gospodarskog oporavka konačno posložile.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Reforme do kraja mandata
Kada je riječ o reformama, tu je i već izglasana mirovinska reforma, a Vlada do kraja mandata mora provesti i kurikularnu reformu, koju je također pohvalila Europska komisija, a koja od jeseni, nakon pilot-projekta, ulazi u sve škole. I novog ministra uprave Ivana Malenicu čekaju projekti koje je započeo bivši ministar, a u kojima je i on sam sudjelovao radnim skupinama. Tu je, prije svega, reforma sustava državne uprave na način da se ukidaju uredi državne uprave i pripajaju županijama, zatim politika plaća, koja je više u resoru novog ministra rada, ali i projekti digitalizacije. “Mislim da se sve to može dovršiti u sljedećih godinu dana, da demistificiramo javnu upravu u Hrvatskoj i vratimo povjerenje građana”, rekao je novi ministar. Vladi bi u fokusu trebala biti i privatizacija dijela golemog državnog portfelja. U pismu namjere za uvođenje eura obvezali smo se do travnja iduće godine raspisati natječaje za prodaju najmanje 90 od ukupno 420 tvrtki u kojima država ima do 25 % vlasništva. Kao ključan vanjskopolitički cilj u Vladi ističu predsjedanje Vijećem Europe. Vidi to kao izazov i novi ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji poručuje da je “veliki optimist” kad je o tome riječ. Ako se razmišlja o reformskim potencijalima novog sastava Plenkovićeve Vlade, ključno je pitanje što još namjerava napraviti ministar financija Zdravko Marić. Izraziti optimisti u dijelu stručne javnosti vide upravo u tom imenovanju nadu da preostalih 15 mjeseci mandata neće biti potrošeno prvenstveno na skupljanje političkih poena za izbore. Iako mnogima prioriteti iz tog programa zvuče kao nemoguće misije, Marić je već dokazao da se može i ono što je prije nekoliko godina izgledalo nemoguće - riječ je o konsolidaciji javnih financija koja je u Marićevo vrijeme dovela do nekad nezamislivog suficita. Posljedica odmjerenog vođenja javnih financija jest činjenica da je Marić već uspio odraditi plasman uz kamatu od samo 1,23 %, a sada mu stručnjaci predviđaju da će u okružju popustljivih svjetskih monetarnih politika spustiti cijenu zaduživanja Hrvatske gotovo 0 posto. Osim toga, pred Vladom je još prioriteta, kao što su nastavak porezne i mirovinske reforme te reforma zdravstva...
Premijer je naglasio dobre dosadašnje fiskalne pokazatelje, smanjenje javnoga duga, pripreme za uvođenju eura te podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske...
Iako poslovnjaci načelno hvale napore Banskih dvora u nastavku rasterećenja gospodarstva, ipak kažu da su očekivali više, posebno na području strukturnih reformi...

MARINKO ŠKARE:

Politika ne smije biti ispred ekonomije

 

Hrvatska treba potpuno novi makroekonomski okvir (temeljen na makroekonomskom modelu Hrvatske jer ne možemo voditi ekonomsku politiku bez makroekonomskog modela). Treba nam potpuni zaokret prema ekonomskoj politici 21. stoljeća - kaže dr. sc. Marinko Škare sa Sveučilišta u Puli te dodaje:

- Zdravstveni i mirovinski sustav u Hrvatskoj je pred kolapsom. Potrebna je reforma javne uprave, restrukturiranje gospodarstva, decentralizacija, diverzificiranje turizma prema zdravstvenom turizmu, stimuliranje izvoza, investicije u opremu i tehnološki napredak. Bez tehnološkog napretka (u sprezi s izvozom) sve je izgubljeno jer on čini 2/3 ekonomskog rasta. Sad je trenutak za to, potpuni reset hrvatskog gospodarstva, a ne rasipanje novca za političke bodove u predstojećoj izbornoj godini. Zašto se 3,5 milijardi kuna ne iskoristi za stimuliranje izvoznika (povlaštenim kreditnim linijama), zašto se ne restrukturira (resetira, ne čitaj spašava) Uljanik, koji proizvodi polarne kruzere koje nitko drugi u svijetu ne proizvodi? Ako sada to ne učinimo, bit će kasno kada 2021./22. (nadamo se još kasnije) udari nova, razorna financijska kriza koja će, budite sigurni, doći i bit će gora od svih prijašnjih. To nije pesimizam, to nije katastrofičnost, to je znanstveni realizam. Kako se restrukturira gospodarstvo? Tako da potičete djelatnosti koje su vam najjače, koristite komparativne prednosti. Onda dodanu vrijednost koju te djelatnosti zbog stimulacije i rastućih prihoda stvaraju ulažete dio u rast plaća, investicije i podizanje kvalitete, a 2/3 novostvorene vrijednosti (turizma) ulažete u (re)industrijalizaciju 4.0 i resetiranje gospodarstva. Ovo će stoljeće obilježiti roboti i umjetna inteligencija, a ne turisti (osim ako se ne radi o onim svemirskim).

STRATEGIJA

Može li se to sve provesti bez nekih većih problema, i o čemu provedba ovisi?

- Ekonomija je nesumnjivo znanost i političke elite u Hrvatskoj trebale bi to početi napokon poštovati. Na portalima u Hrvatskoj možete vidjeti pregršt komentara kako su ekonomisti krivi za stanje u Hrvatskoj. To nije točno, jer ekonomske politike provode političke elite, a ne ekonomisti, i tu je korijen problema u Hrvatskoj. Ekonomisti desetljećima upozoravaju na probleme u hrvatskom gospodarstvu, ali političke elite nemaju sluha. Cjelokupna je ekonomska politika podređena političkim ciljevima i u konačnici izborima svake četiri godine. Provedba u cijelosti ovisi o institucionalnim temeljima i, nažalost, politici. Svaka ekonomska politika provodi se kroz državna tijela i institucije i ako oni ne funkcioniraju, rezultati i najbolje osmišljene ekonomske politike potpuno će izostati. Sve se to ogleda u poslovnoj klimi, konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i efikasnosti javne uprave, kao i sinkronizacije između rada pojedinih ministarstava.

Hrvatsko gospodarstvo ne zauzima slučajno donja mjesta na listi Doing businessa. U ekonomiji se ništa ne događa slučajno. U nekim medijima možemo pročitati da će hrvatsko gospodarstvo krenuti naprijed samo ako se ostvari velika koalicija HDZ-SDP. To je mit, hrvatsko gospodarstvo treba jake poduzetnike i društveno odgovorne tvrtke, motivirane i stimulirane radnike, aktivne neprofitne udruge... i, ključno, inovacije i tehnološki napredak, a ne mandatima i moći motivirane političare.

Evidentno je smanjenje javnog duga RH, kao i rast BDP-a, pad nezaposlenosti, bolji investicijski rejting... Kako to komentirate?

- Kritike na rad Vlade su opravdane jer nisu pokrenute nikakve sadržajne reforme. Naprotiv, zbog Uljanika nastavilo se urušavanje hrvatske industrije. Rast BDP-a, smanjenje vanjskog duga, investicijski rejting, pad nezaposlenosti rezultat su pozitivnih kretanja u okruženju (rasta na razini EU-a, tečaja, povijesno niskih kamatnih stopa, politike kvantitativnog otpuštanja, ulaska u EU), a ne ekonomske politike Vlade jer ni jedna važnija reforma nije provedena. Pogledajmo činjenice. U 2017. godini u odnosu prema 1990. hrvatski BDP se povećao za samo +4 %. Nažalost, rat i ratne štete su se na to odrazile. No, ipak, među svim zemljama tranzicije samo su Srbija, Ukrajina, Gruzija i Moldavija imale manji kumulativni rast. Bugarska +62 %, Češka +67 %, Poljska +164 %, Rumunjska +72 %, Slovačka +111 %, Slovenija +84 %. Dakle, nažalost, ne možemo govoriti ni o kakvom uspjehu ove Vlade, kao ni onih prijašnjih, kada smo u 2017. proizveli samo 4 % više od onoga što smo proizvodili 1990. Smanjenje javnog duga svakako je pozitivna stvar, ali, ekonomski gledano, zanemariva u odnosu prema strukturnim problemima hrvatskog gospodarstva.

NOVE INVESTICIJE

Što s investicijama, uključujući i one u turizmu, i dalje ih je premalo, zašto?

- Uzmite primjer kako stvari funkcioniraju u nas - u čemu je problem. Kako tumačiti činjenicu da u Strategiji razvoja turizma RH do 2020. pod mjerom 6 imate navedeno "Proaktivna fiskalna politika u turizmu (smanjenje fiskalne presije) 2014-2020", a onda fiskalnim promjenama 2016. povećate stopu PDV-a na ugostiteljstvo na 25 % - jačate fiskalnu presiju? Jedno pišete, drugo mislite, treće radite. Postavite se u ulogu investitora. Pratite dokumente, nacionalne strategije koje usvaja Vlada, službeni dokument. Postavite svoj poslovni plan gdje računate na nove investicije u turizmu koje namjeravate ostvariti. Računate na to da stopa PDV-a neće biti veća od 13 % jer u strategiji piše da će se smanjivati fiskalna presija. Vaši prihodi, rashodi, investicije planirani su uz stopu PDV-a od 13 % i odjednom ona skače na 25 %! Uzmite još jednu činjenicu u obzir. Ministar financija htio je povećati stopu PDV-a na 25 % i na smještaj, ali mu nije dopušteno (srećom, netko ipak zna računati). I sada, vama kao investitoru preko noći rastu troškovi (možete ih samo pokušati prebaciti na goste jer ste ionako troškovno nekonkurentni u odnosu prema konkurenciji) za 12 %! Ako prvo podižete PDV na 25 % za ugostiteljstvo i sada ga smanjujete, što je to? Re(re)forma, odnosno ispravak pogrešaka za koje, nažalost, nemate hrabrosti priznati da ste ih učinili.

Otkud naći novac da pokrijete neplaniranu rupu u poslovanju? Nemoguće je, i zato investitori zaobilaze Hrvatsku zbog stalnih promjena poreza, zakona, administrativnih akata, mnoštva birokratskih procedura i neregulirane, loše poslovne klime. Moramo shvatiti da dokle god politika bude ispred ekonomije i građana, nećemo imati svijetlu budućnost. (D.J.)

PREDRAG BEJAKOVIĆ:

U potrazi za dobrim sustavom

Sve donedavno u stručnoj literaturi o porezu i gospodarskom razvoju bila je posvećena iznenađujuće mala pozornost pitanju kako oporezivanje utječe na raspodjelu dohotka i bogatstva. Jedan od mogućih razloga je što je mnogo teže precizno i pouzdano utvrditi distribucijske učinke oporezivanja. Iako je napravljen znatan napredak u modelima i alatima za takve analize, to još uvijek ostaje jako složena i zahtjevna zadaća, posebice ima li se na umu fenomen incidencije (prevaljivanja) poreza, koje je vrlo teško egzaktno izmjeriti. Bez obzira na to u mnogim je zemljama naraslo bogatstvo najbogatijih ponovno potaknulo zanimanje za tu temu.

POZITIVNI UČINCI

Osnovni cilj porezne politike jest podupiranje neprestanog gospodarskog razvoja i prikupljanja dovoljno javnih prihoda. U većini zemlja dolazi do sniženja najviših stopa poreza na dohodak te do smanjenja broja razreda pri oporezivanju dohotka fizičkih osoba. Cilj je porezno rasteretiti dohodak fizičkih osoba u cilju postizanja veće pravednosti i neutralnosti poreznog sustava. Razlog smanjenog broja razreda je pokušaj pojednostavnjenja sustava oporezivanja dohotka te poboljšanja učinkovitosti prikupljanja poreza. Za gospodarski rast posebice može biti opasno negativno djelovanje poreza na dobit, nešto manje poreza na dohodak te nakon toga poreza na potrošnju.

Objašnjenje za navedeno u najvećoj je mjeri povezano s pitanjima učinkovitosti različitih poreznih oblika. Porezi koji imaju slabiji negativni učinak na ekonomske odluke pojedinaca i tvrtki manje su opasni za gospodarski rast. Porezi na dohodak i dobit općenito imaju izravniji i jači učinak na odluke kućanstava i poslovnih subjekata, pa stoga uz nepromijenjene druge uvjete više utječu na gubitak blagostanja.

Stoga reforma poreznog sustava koja bi bila neutralna s obzirom na porezne prihode, a težište bi stavila na oporezivanje potrošnje i imovine, mogla bi u srednjoročnom razdoblju donijeti pozitivne učinke na gospodarski rast i razvoj odnosno porastu BDP-a po glavi stanovnika. Uz navedeno širenje porezne osnovice, porezni sustav bi trebao stvarati što manje prepreke za poslovnu aktivnost. To podrazumijeva da ne smije obeshrabrivati preuzimanje poslovnog rizika niti otežati dolazak visokoobrazovanih i drugih potrebnih stranih radnika. Nadalje, važno je stalno poticati stvaranje pozitivne poslovne klime, pri čemu se mora jasno davati poruka kako se oporezivanjem neće otežati restrukturiranje i moderniziranje gospodarstva. Odgovarajući porezni sustav može u velikoj mjeri pozitivno utjecati na zaposlenost, ulaganja ili porast produktivnosti.

Kod podrobnijeg razmatranja poboljšanja i prilagođavanja pojedinih poreznih oblika, potrebno je podsjetiti da, iako se na razini EU-a već dugo godina provodi harmonizacija poreznih sustava, još uvijek su prisutne razlike među pojedinim nacionalnim sustavima. Stoga je nemoguće govoriti o jedinstvenom i optimalnom poreznom sustavu.

HARMONIZACIJA

Glavne zapreke koje susreću donositelji političkih odluka vezanih uz poreznu politiku kod provedbe poreznih reformi usmjerenih na poticanje gospodarskog rasta prije svega se odnose na nužnost ostvarivanja i usklađivanja različitih željenih ciljeva. Treba imati na umu pitanja učinkovitosti, ostvarenja javnih prihoda i gospodarskog rasta, ali i zahtjeve za preraspodjelom dohotka, odnosno očuvanje ili poboljšanje horizontalne i vertikalne pravednosti poreznog sustava. Kod reforme oporezivanja rada također treba uzimati u obzir međusobno djelovanje poreza i naknada. Zahtjevi su posebice složeni u uvjetima fiskalnog federalizma, ali ne smiju se niti zanemariti teško predvidljivi tranzicijski troškovi promjene poreznog sustava kao i zahtjevno određenje pitanja slijeda reformi.

Posve je jasno kako su oblikovanje i provedba poreznih reformi pod neposrednim utjecajem institucionalnog određenja, pri čemu se javljaju mnoga složena provedbena, zakonska i administrativna pitanja. Konačno, jako je važno i pitanje političke ekonomije poreznih reformi jer donositelji političkih odluka mogu (zlo)upotrebljavati porezne reforme kako bi porezni sustav pogodovao pojedinim interesnim skupinama i/ili time putem poreznog sustava mogu povećati vjerojatnost svog ponovnog odabira na dužnost na sljedećim parlamentarnim izborima.

Pritom je posve jasno kako nema uspješnih poreznih reformi bez promjena porezne uprave, ni dobrog poreznog sustava bez uspješne porezne administracije. Ako se od porezne uprave mnogo zahtijeva, onda se kod njezinih mogućih promjena moraju imati na umu svi njezini složeni postojeći zadaci kako se ne bi dogodilo da se pogoršaju učinkovitost i kvaliteta njezina rada. Obično zadaci porezne uprave uključuju prikupljanje informacija i identifikacija poreznih obveznika, izračun porezne obveze, prikupljanje poreznih prihoda, komuniciranje, pružanje pomoći i savjeta poreznim obveznicima te prisilna naplata poreza. Usmjerenost na poreznu upravu lako može dovesti do povećanja troškova ispunjavanja porezne obveze koju snose porezni obveznici.

SLOŽEN PROCES

Strategije porezne reforme mogu olakšati donositeljima političkih odluka u usklađivanju željenih ciljeva i uspješnom ostvarivanju reforme usmjerenih na poticanje gospodarskog rasta. Posebno se ističe važnost promatranja sustava u cjelini umjesto usmjerenosti na samo pojedini porezni oblik. U takvom pristupu mnogo se lakše prenese poruka poreznim obveznicima u kom smjeru ide reforma, a lakše je i pomiriti pitanja pravednosti i učinkovitosti. Ujedno se upozorava kako suvremene reforme više poreznih oblika mogu smanjiti postojeća iskrivljenja sustava dok istodobno omogućavaju koristi u obliku jasnijeg i jednostavnijeg poreznog sustava. Ustupci mogućim gubitnicima zbog reforme ne smiju kompromitirati srž promjena.

Porezna reforma gotovo je uvijek dugotrajan i složen proces, pa artikuliranje širokih aspiracijskih ciljeva može uspješno poslužiti za razjašnjavanje poreznim obveznicima i glasačima značenje same reforme, a ujedno može biti i prilično čvrsta brana za odupiranje pritiscima snažnih i organiziranih interesnih skupina. Prijedlozi porezne reforme moraju se poduprijeti utemeljenim istraživanjima i analizama koji služe za poboljšanje kakvoće samih mjera i kao način za veće prihvaćanje predloženih promjena. (Tekst izvorno objavljen u časopisu Radno pravo, broj 04/17 (2017.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REPORTAŽA: PELJEŠAC - SVE ZA MOST, MOST NIZAŠTO

Kineski div u hrvatskom moru

2

HRVATSKA U SCHENGENU I EUROZONI (I.)

Dva koraka do punog članstva

3

TEMA TJEDNA: INVESTIRANJE U KAPITALNE PROJEKTE (I.)

Hrvatska postaje veliko gradilište