Je li slavonskog seljaka doista zapostavio sustav, kako to tvrdi u pismu poslanom našoj redakciji anonimni voćar. On između ostalog navodi i da: "Ovo nije nova priča, već samo još jedna u moru priča. Ako imamo pravo nadležnim tijelima anonimno prijaviti neki počinjeni zločin, onda se ja u ovom trenutku pozivam na to pravo i želim ostati anoniman."Tako slavonski voćar navodi da ima 1600 stabala višanja koje zajedno s obitelji obrađuje 15 godina, ali i da postoje velike šanse da sljedeće godine ostavi taj posao.
"Vrijeme uloženo u podizanje i obradu nasada do ubiranja ploda je nepovratno i za time ne žalim jer sam to radio iz ljubavi. Prije tri godine uspostavili smo i udrugu višnjara u nadi da ćemo zajedničkim snagama moći uspješnije preživjeti na tržištu, no na moju žalost i žalost svih nas koji smo članovi to se nije dogodilo. Udruga nije uspjela stvoriti bolje uvjete otkupa uz mnoge iscrpne pregovore s raznim otkupljivačima. Tako se svake godine višnjari pred berbu razbježe kod otkupaca trčeći za obećanom lipom više, a oni najuspješniji postižu maksimalno 3,5 kn/kg za I. klasu. Plod višnje nema vremena čekati zadovoljavajuću nominalnu vrijednost, što naše tržište debelo iskorištava. Pregovori kasne, a obećanja traju dok prva višnja ne dobije crvenkastu boju. Od toga trenutka, karte su isključivo u rukama nakupaca i oni određuju sva pravila igre", naglašava voćar.
Također dodaje i da su iz godine u godinu troškove obrade, održavanja mehanizacije i procesa same berbe veći nego prihodi.
"Štoviše, svake godine taj omjer je sve veći, rashodi rastu, a prihodi se umanjuju. Da bi ova priča imala pokriće, navest ću svoje rashode kroz proteklu godinu za svoj voćnjak. Zaštita od nametnika 1000 kn, gnojidba tla 7000 kn, prskanje 12.000 kn, gorivo 5000 kn, popravci i održavanje mehanizacije 9000 kn, kupnja 20-postotnog udjela strojnog berača 17.000 kn, njegovi popravci 6000 kn i, kao šećer na kraju, berba 17.000 kn plus transport višanja do otkupljivača 4000 kn. Ugrubo, zbroj svih troškova iznosi oko 75.000 kn, ne računajući rad. U najboljoj godini kilaža višanja koja uvijek postigne I. klasu iznosi oko 18 tona, a jednostavna matematika kaže da je to oko 63.000 kn. Tako da moja godišnja dobit iznosi od 10.000 do 15.000 kn negativne vrijednosti. Pitanja koje si ja sada na kraju sezone postavljam su: Kako netko drugi može doći i odrediti cijenu proizvoda koji sam sam proizveo, ni približno njegove stvarne vrijednosti? Što ova država radi po pitanju toga da zaštiti malog poljoprivrednika? Te, tko kontrolira otkupljivače u cijelom tom procesu?
Prodaju voćnjake

Voćar ističe i da u uređenim državama, gdje otkupljivači sami obavljaju berbu vlastitom radnom snagom i mehnizacijom na nasadima čije višnje otkupljuju, kao primjerice u Njemačkoj, plaćaju oko 1 euro po kilogramu.
"Kod nas je isplata voća i u nekoliko obroka, a nekad kapajući i kroz cijelu godinu. U ovih 15 godina rada svašta sam proživio, no kažem, da nemam ljubavi prema tome, ne bih ni počeo s ovim uzgojem. No sada sam došao do zida. Do toga da nakon berbe nemam dovoljno prihoda ni da otklonim kvarove koji su nastali na strojevima. Višnjari kojima sam okružen i ja sam možemo samo na sve ovo podvući crtu i donijeti odluku koju su već mnogi donijeli - ‘Sve ću prodat‘ sutra...‘ ako nađemo nekoga tko je dovoljno lud da se upusti u ovo beznađe što ga oni nazivaju hrvatska poljoprivreda", kaže ovaj ogorčeni voćar.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, kaže da sve navedno stoji, ali da smatra da proizvođač višanja nije imao razloga da se ne potpiše.
- O ovakvim i sličnim temama i problemima s Ministarstvom poljoprivrede komuniciramo na dnevnoj bazi. Zašto je to tako? Jedan od razloga za ovakvo stanje u našem voćarstvu jest što smo u Europsku uniju ušli potpuno nespremni, a prije toga poljoprivrednici su izgubili oslonac u bivšim PIK-ovima. Velika trgovačka društva iskoristila su neorganiziranost tržišta, a što je i dovelo do toga da su poljoprivrednici postali ovisni o otkupljivačima. Mi se u Hrvatskoj voćarskoj zajednici borimo i imamo dobru suradnju s Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo gdje potičemo udruživanje i izgradnju hladnjača jer bez toga nema opstanka - kada se proizvođači udruže i budu imali hladnjače, oni će i proizvoditi, organizirati otkup, ali i diktirati cijenu. U ovom konkretnom slučaju smatram da se ta osoba potpisala punim imenom i prezimenom, Agencija za tržišno natjecanje bi reagirala, a ovako ga država ne može zaštititi. U Italiji primjerice proizvođači su udruženi, proizvode, skladište i prodaju i tamo ne postoji pojam otkupljivač - kaže Markota te dodaje kako vjeruje da će ovaj problem Ministarstvo poljoprivrede riješiti, ali to ne ide preko noći.
Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, kaže da treba naglasiti da to što se netko udružio ništa ne znači ako proizvođači nemaju dobre uvjete za trženje.
- Dok su se u Europi gradile hladnjače za potrebe proizvođača voća kod nas se tržište prepuštalo velikim trgovačkim društvima. Tako da je bit izgraditi još rashladnih kapaciteta. U Hrvatskoj je trenutno ukupni kapacitet hladnjača oko 50.000 tona, a trebalo bi bar još toliko jer nama nije problem proizvesti kvalitetno voće, problem je skladištenja i plasmana u pravo vrijeme i uz dobre otkupne cijene - kaže Zorić.
U razgovoru s još nekim voćarima doznajemo da pozdravljaju napore države da riješi ovaj problem izgradnjom hladnjača, ali se, kažu, boje da dok se one ne izgrade, istočna bi Slavonija mogla izgubiti 5000 hektara voćnjaka.Vezano za ovaj, ali i slične slučajeve, iz Ministarstva poljoprivrede upućuju voćara da protiv otkupljivača podnese prijavu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koja je zadužena za provedbu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i kažnjavanje onih subjekata koji krše Zakon.
- Kada je riječ o udruživanju, jedan od načina postizanja veće razine konkurentnosti na tržištu je osnivanje proizvođačkih organizacija koje se osnivaju na inicijativu proizvođača sa svrhom objedinjavanja aktivnosti pojedinačnih proizvođača koje imaju za cilj planiranje proizvodnje, stavljanje na tržište proizvoda, optimiziranje troškova... Potpora se može se dodijeliti iz Državnog proračuna i mjere 9 Programa ruralnog razvoja, a iznosi najviše 750.000 kuna godišnje. U Slavoniji, Baranji i Srijemu postoje četiri proizvođačke organizacije. Od početka ovog programskog razdoblja za provedbu tipa operacije 9.1.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija bila su raspisana tri natječaja. Ugovor o financiranju s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potpisalo je osam proizvođačkih organizacija, a prijava jedne je u obradi - ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Sa svrhom unaprjeđivanja poslovanja proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća Ministarstvo poljoprivrede započelo je izradu Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća.
S druge strane, dodaju iz Ministarstva poljoprivrede, od proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća očekuje se da prepoznaju mogućnosti koje pruža Nacionalna strategija. U prvom redu, to se odnosi na potrebu osnivanja operativnog fonda. - Navedeni fond može biti financiran iz financijskog doprinosa članova (ili same proizvođačke organizacije), ali i financijske pomoći EU-a, koja je ograničena na 50 % iznosa ukupnog operativnog fonda. U regijama u kojima je stupanj organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća posebno nizak, operativni programi mogu biti financirani i iz sredstava nacionalne financijske pomoći koja iznosi 80 % financijskog doprinosa proizvođačke organizacije. Nacionalna strategija primjenjivat će se na odobrene operativne programe koje provode priznate proizvođačke organizacije od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2024. - navode iz Ministarstva poljoprivrede te dodaju da bi se "Mrežom hladnjača troškovno optimizirala opskrbno-prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-ova. Zato će biti izgrađeno 7 skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3000 tona u sljedeće tri godine. " Zdenka Rupčić