Ekonomija
BLIŽI SE KRAJU ŽETVA

Slabija potražnja za prvom klasom pšenice
Objavljeno 15. srpnja, 2019.
Ovogodišnju žetvu, kao rijetko kada, obilježila je košnja čak tri kulture istovremeno, ječma, pšenice i uljane repice

Ako prema ničem drugom, slavonsko-baranjski ratari ovogodišnju će žetvu zapamtiti po tome što su gotovo istovremeno padali otkosi ječma, uljane repice i (ranijih sorti) pšenice.Žetva je, više-manje, pri kraju. Na obradivim površinama ostao je još samo dio pšenice, čiji je žetvu tek djelomično usporila kiša koja je u nekim dijelovima Baranje i Slavonije padala tijekom vikenda. Ako meteorološki uvjeti to dopuste, posljednji otkosi trebali bi pasti do kraja ovoga tjedna.
Kako je nedavno istaknuo Ernest Nad, viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Županijske komore Osijek, ovogodišnja žetva ozimih usjeva na prostoru Osječko-baranjske županije obavlja se na 83.000 hektara, a od toga se 50.000 odnosi na pšenicu, 12.000 na ječam, 20.000 na uljanu repicu te 1000 na zob.


Očekuje se proizvodnja od oko 320.000 tona pšenice, što je deset posto više u odnosu na prethodnu godinu. U ‘‘punom jeku‘‘ žetva je na Belju plus. Najveće površine beljci su jesenas zasijali s ječmom i pšenicom - približno 6000 hektara.
- Ovogodišnja žetva ječma krenula je nešto kasnije zbog ispod prosječno niskih temperatura u svibnju koje su usporile vegetacijski proces. Iako je ovo jedna od klimatski vrlo promjenjivih godina čiji početak je obilježilo sušno razdoblje, nakon čega je uslijedilo intenzivno kišno razdoblje, dosadašnji prinosi ječma i pšenice u skladu su s planiranim - istaknuo je Davor Bošnjaković, direktor Belja plus, dodajući kako trenutačno u žetvi imaju aktivnih 19 kombajna koje opslužuju traktori sa specijalnim prikolicama koje značajno utječu na povećanje učinaka u žetvi.


Prosječnom ovogodišnju žetvu naziva i Sabo Šandor, poljoprivrednik iz Karanca. Ječam i uljanu repicu već je ‘‘skinuo‘‘, a vrlo brzo planiraju pokositi i pšenicu.
- Žetvu nećemo pamtiti prema vrhunskim prinosima, ali ni prema lošim rezultatima - priča Sabo. Prisjeća se nezapamćeno velikih količina oborina u svibnju, kada se pribojavao da će one utjecati na kvalitetu zrna. To se, što se ječma tiče, i dogodilo. Iako im je prinos ove kulture ponegdje i iznad prosjeka, kao osnovni problem pokazale su se nedovoljne količine proteina, pa su ječam bili prisiljeni prodati kao stočni. Zadovoljan je prinosima uljane repice, dok za ocjenu pšenice čeka kraj žetve. Dosadašnji otkosi pokazali su raznolike rezultate, u ovisnosti o sorti. Kao zanimljivost ističe slabu potražnju za visokoproteinsku pšenicu, a razlozi zbog čega je tome tako nepoznati su mu. Pretpostavlja da je u pitanju krajnji kupac u Italiji. Sličnu analizu žetve čuli smo i od Saše Pavkovića, poljoprivrednika iz Luča, čiji se kombajni već ‘‘odmaraju‘‘.
- Relativno sam zadovoljan prinosima pšenice. Većina je u prvoj klasi i samo su nijanse nedostajale za premium klasu - priča, dodajući kako je i njemu veliki dio ječma završio kao stočni. Zbog jakog vjetra dio ječma mu je polegao, ali je štetu (djelomično) nadoknadio od osiguranja. Ivica Getto

Ratari nezadovoljni otkupnom cijenom
Baranjski su ratari, već uobičajeno, nezadovoljni otkupnom cijenom pšenice. Kako saznajemo ona se kreće od 0,90 do 1,20 kune, ali je vrlo malo pšenice koju otkupljivači plaćaju po najvišoj cijeni, određenoj za premium pšenice. ‘‘Prema informacijama koje imamo, cijena pšenice u Hrvatskoj najniža je u Europskoj uniji‘‘ tvrde seljaci, dodajući kako tome više ne bi trebalo biti tako. Upravo stoga preporuka je proizvođačima da svoje proizvode uskladište i čekaju povoljniji trenutak za prodaju, jer pšenice nedostaje na tržištu.
Sabo Šandor

poljoprivrednik iz Karanca

Dosadašnji otkosi pokazali su raznolike rezultate, ovisno o sorti. Zanimljivo je što je slaba potražnja za visokoproteinskom pšenicom. Pretpostavlja se da je u pitanju krajnji kupac u Italiji.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana