U Europskoj uniji u 2017. godini rođeno je 5,075 milijuna djece, što odgovara stopi nataliteta (broj živorođenih na 1000 osoba) od 9,9, stoji u podatcima koje je objavio Eurostat. To je 73 tisuće djece manje nego godinu ranije kada je rođeno 5,148 millijuna djece.

U posljednjih nekoliko desetljeća Europljani uglavnom imaju manje djece, a žene rađaju u sve kasnijoj dobi. Međutim, i dalje se najviše djece rađa u bogatijim zemljama, odnosno onima koje imaju razrađeniju i osmišljenu demografsku i obiteljsku politiku. Najveće stope fertiliteta (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi) imaju Francuska (1,9), Švedska (1,78), Irska (1,77), Danska (1,75) i Velika Britanija (1,74). Hrvatska je prema stopi fertiliteta od 1,4 ispod prosjeka EU-a i u donjem je dijelu ljestvice.

Posebno je zanimljivo i da je najveći udjel majki koje su rodile četvero ili više djece zabilježen u Finskoj, Irskoj, Britaniji, Slovačkoj i Belgiji, također bogatijim europskim zemljama.

Prosječna dob žena prvorotkinja u 2017. je bila 29,1 godina. Za usporedbu, ta je dob 2013. godine bila 28,7. Gotovo pet posto prvorođene djece 2017. godine rodile su žene mlađe od 20 godina, a tri posto žene u dobi od 40 i starije. Majke tinejdžerice najbrojnije su u Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje su 14 posto prvorođenih rodile žene mlađe od 20 godina. Posve suprotno, najviše žena starijih od 40 godina svoje je prvo dijete rodilo u Španjolskoj i Italiji.

Najveći broj djece rodio se 2017., u Francuskoj, njih oko 770 tisuća. U Hrvatskoj je, prema podatcima Eurostata, te godine rođeno 36.556 djece.

Gotovo polovina (45,4 posto) djece koja su rođena u Europskoj uniji u 2017. godini bila su prvorođena djeca, s tim da taj udjel premašuje polovinu u Luksemburgu, Rumunjskoj, Malti, Portugalu i Bugarskoj. Nasuprot tome, najniži udjel prvorođene djece zabilježen je u Irskoj (38,2 posto), Latviji (40,1 posto) i Estoniji (40,2 posto). U EU-u je više od jedne trećine (36,1 posto) svih živorođenih u 2017. godini bilo drugorođeno dijete, oko jedne osmine (12,5 posto) bili su trećerođeni, a preostalih šest posto bili su četvrti i više rođeni.

Stopa nataliteta u Europskoj uniji iznosila je 2000. godine 10,6, u 1985. je bila 12,8, a 1970. godine 16,3. U razdoblju od 1961. do 2017. godine najviši godišnji ukupan broj živorođenih u Europskoj uniji zabilježen je 1964. kada je rođeno 7,811 milijuna djece. Od ove relativno visoke razine do početka 21. stoljeća, broj živorođenih u EU-u bilježi relativno stabilan tempo, dosegnuvši najnižu razinu od 5,033 milijuna u 2002. godini. Nakon toga uslijedio je skroman skok u broju živorođenih, s relativno visokim brojem od 5,469 milijuna djece rođenih u EU u 2008., nakon čega su uslijedila daljnja godišnja smanjenja do 2017. godine, izračunao je Eurostat, europska agencija za statistiku.