"Što već započete klimatske promjene znače za poljoprivredu, šumarstvo, turizam i javno zdravstvo istočne Slavonije", naziv je teme koja je bila zastupljena na okruglom stolu održanom jučer u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije.

Ovaj informativni program, uz predavanja stručnjaka, održan je na inicijativu udruge Eko Kvarner s otoka Krka, koja u sklopu projekta EUKI - Europske inicijative za klimu - želi zainteresirati javnost i lokalne vlasti o klimatskim promjenama kako bi naposljetku pokušali napraviti održivu regionalnu strategiju s ekološkim predznakom.


- Važno je naglasiti da su klimatske promjene već započele, ali RH na aplikativnoj razini ne priprema nikakva konkretna rješenja, što naposljetku utječe i na poljoprivredu, turizam i javno zdravstvo. Upravo je zato u ovoj regiji potrebno napraviti strategiju, primjerice, po uzoru na otok Krk, na kojemu povećavamo zalihe vode zbog klimatskih promjena, radimo na tome da postane prvi energetski neovisan otok na Mediteranu i prvi CO2 neutralan otok, rekonstruiramo autohtonu poljoprivredu, razvijamo odgovorni i održivi turizam te odvajamo 60 posto otpada - na samom početku okruglog stola otkrio je Vjeran Piršić, aktivist iz udruge Eko Kvarner, naglašavajući kako je EUKI projekt odgovor na klimatske promjene, jer ukazuje na brojne programe EU, koji konstantno odobravaju financiranje ekoloških prilagodbi, čime se naposljetku postiže i gospodarski razvoj.
Prvo predavanje potom je održao dr.sc. Ivan Güttler iz DHMZ-a, napominjući kako su klimatske promjene u Slavoniji vidljive iz stoljetnog mjerenja koje ukazuje na zagrijavanje veličine jednog stupnja.
Što to znači za poljoprivredu, tada je otkrio prof.dr.sc. Danijel Jug s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, ujedno predstavljajući moguća rješenja.
- Kod prilagodbe klimatskim promjenama ne može se izdvojiti samo jedna mjera, jer je to cijeli sustav mjera koje su vezane uz poljoprivredu prema sektorima. Jedna od najkvalitetnijih mjera, a koju osobno zastupam, jest konzervacijska poljoprivreda, odnosno očuvanje tla, vode i zraka u proizvodnji koje se temelji na trajnom pokrovu poljoprivrednih površina, da nema "golog tla", uz praćenje trendova i primjenu minimalnog seta zahvata za obradu tla. Najveći problem kod nas predstavlja tradicijska poljoprivreda, točnije oranje tla - otkriva Jug, naglašavajući kako je u procesu prilagodbe prijeko potrebna povezanost znanosti i struke, baš kao i edukacija poljoprivrednika.
Na kraju, dok je Branimir K. Hackenberger s osječkog Odjela za biologiju ukazao na indirektne posljedice klimatskih promjena, u obliku bolesti koje prenose kukci i ostali nametnici na usjeve, šume, ali i ljude, Zorislav Antun Petrović zaključio je kako je primjer njemački EUKI projekta s gradnjom fotonaponskih elektrana pravo rješenje za prilagodbu. "Hrvatska je u savršenom položaju što se tiče solarnih panela, jer postoji energetski bazen koji se može iskoristiti na dobrobit svih građana. Primjerice, četveročlano domaćinstvo u kući od stotinjak kvadrata, u osam godina može isplatiti ulaganje u panele, s time da se oni primarno koriste za vlastite potrebe, dok se eventualni višak, ako ga bude, prodaje u sustav - napominje Petrović.