ĐAKOVO

Je li u Đakovštini lakše naći posao onima bez ikakve, pa čak i osnovne škole od visoko obrazovanih? Pitanje je to koje se nameće pri pogledu na obrazovnu strukturu nezaposlenih u evidenciji ovdašnje ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a čije podatke u svom redovnom izvješću donosi Regionalni ured HZZ-a Osijek.

Prema njemu, u prosincu rast nezaposlenosti na ovom području bio je 0,5 posto – 14 osoba, pa je u evidenciji 2.631 nezaposlenih od čega se na sam grad Đakovo odnosi njih 1.460. U oči ‘upada‘ da je, gledajući obrazovno, sa završenim fakultetom njih 124-ero, 79 s prvim stupnjem fakulteta. S druge strane, četiri puta je manje onih koji posao traže, a da nemaju ni završenu OŠ – njih svega 46-ero! U čemu je ‘kvaka‘? U Zavodu skreću pozornost na to da prijava u evidenciju nezaposlenih nije obavezna. To znači da brojka nezaposlenih bez završene OŠ ne mora biti realna u odnosu na stvarni broj takvih osoba na terenu. Što gube ukoliko se ne prijave na ‘biro‘? Ukoliko prethodno, prije nezaposlenosti, nisu radili – ništa, a ukoliko jesu - imaju uvjete za ostvarivanje novčane nakade. Tu je i pitanje ne/mogućnosti korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja. Sustav ovakve osobe zove ‘neetovci‘ jer ih nema ni u sustavu obrazovanja, ni zaposlenosti, ni evidenciji nezaposlenih. Drugim riječima, sustav ih nema odakle evidentirati, a postoje. Neku njihovu potencijalnu brojku teško je donijeti, možda je najizglednija u anketnoj nezaposlenosti koju provodi Državni zavod za statistiku. Anketna nezaposlenost nezaposlenost je na terenu jer se provodi anketiranjem među stanovništvom, a ona u evidenciji Zavoda je utemeljena samo na prijavama nezaposlenih. Ove dvije nezaposlenosti uopće se ne moraju podudarati. Pretpostavlja se i da je među onima koji nemaju završenu ni OŠ, a nisu se prijavili na ‘biro‘, dosta stari(ji)h poljoprivrednika. Potrebe za ovom, neobrazovanom radnom snagom najčešće i budu u poljoprivredi, za rad na farmama, u sezonskim poslovima poput berbe i slično. Za visoko obrazovanog Mirka Ćurića, profesora hrvatskog jezika, ravnatelja Srednje strukovne škole Antuna Horvata koja odgaja generacije za 3-godišnja i 4-godišnja strukovna zanimanja, a koja su sve traženija, stvar je jednostavna.

- Na birou je mnoštvo nezaposlenih s diplomom jer pri odabiru i upisu faksa nisu osluškivali potrebe za traženošću stručnih profila. Treba pogledati strukturu fakulteta koji su na birou. Svake godine objavi se studija s preporukama što upisati. Kada bi se pratila ta studija, fakulteti s kojima se ne može naći posao bili bi označeni kao fakulteti koje ne treba upisivati. Za strukovna zanimanja iz tro- i četverogodišnjeg programa srednjoškolskog obrazovanja nastupilo je novo vrijeme – tražena su i cijenjena, mnogi takve učenike odmah žele povući na posao. Ljudi s fakultetskim diplomama, a koji su usprkos tome na ‘birou‘, očito su odabrali faks gdje nema (toliko) potrebe za tim profilom. A, fakultetsko obrazovanje zahtijeva i novca i vremena i truda i znanja, kaže prof. Ćurić. Uz više od 200 fakultetlija bez posla i 50-ak nezaposlenih bez OŠ, među nezaposlenima u Đakovštini je i 560 osoba sa četverogodišnjom srednjom školom, 455 sa trogodišnjom i 225 njih s osnovnom školom. Istovremeno, kada je riječ o kvotama uvoznih radnika, lani je u Hrvatskoj zbog nedostatka radne snage u nekim zanimanjima bilo odobreno oko 30.000 novih radnih dozvola, a 9.000 postojećih je produljeno.

Ove godine, zbog još većih potreba, govori se o približno 48 tisuća novih i produljenju 15.000 postojećih radnih dozvola.