Vrijeme koje je prethodilo stupanju na snagu Zakona, prve inicijative, prijedloge i rasprave najviše je pratila tvrdnja kako će u smislu toga Zakona i propisa biti izjednačeni redoviti studenti i izvanredni studenti i da će biti određen model za izračun minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova po satu. Očekivalo se veliko povećanje studentske radne populacije i veliko povećanje broja članova Studentskoga servisa, gotovo pravi „bum“ na tržištu rada općenito. Sa sigurnošću, a na osnovi relevantnih podataka o broju novih članova, možemo istaknuti kako do toga nije došlo.

Broj izvanrednih studenata, novih članova Studentskoga servisa, u proteklih mjesec dana gotovo je zanemariv u odnosu na očekivane brojke i najave. Iz naših baza podataka i preglednika vidljivo je kako je broj novoučlanjenih studenata gotovo jednak broju za isto razdoblje proteklih godina kada izvanredni studenti nisu imali pravo na rad. Zašto je tomu tako? Nama koji smo u tom poslu svakodnevno, dugi niz godina, to i nije nešto posebno neočekivano. U tu svrhu valja podsjetiti što je gore potpisani autor napisao u tekstu/komentaru na temu „Što će nam donijeti novi Zakon?“koji je objavljen u Sveučilišnom glasniku u studenom 2017. godine: „Pojam izvanrednoga studenta na fakultetima sve više gubi smisao u dijelu obveze nazočnosti na predavanjima, a njihovo je slobodno vrijeme gotovo izjednačeno slobodnom vremenu redovitih studenata. Prema nama dostupnim podatcima, broj izvanrednih studenata u odnosu na redovite takav je da redoviti studenti, ali ni stalno zaposleni, neće dobiti preveliku konkurenciju na tržištu rada. To možemo potkrijepiti i pokazateljima nedostatka radne snage u našem okruženju jer se unazad nekoliko godina susrećemo s većom ponudom no što je potražnja.“

Tomu razlogu svakako treba dodati i uvjete koje mora zadovoljavati svaki član Studentskoga servisa, odnosno novim je Zakonom uređeno oporezivanje dohotka u pravima i obvezama tako da su izjednačeni redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili neki drugi prihod (ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva). Dugogodišnje studiranje, mijenjanje fakulteta, protek akademske godine bez ECTS boda uvjeti su koji daju pravo na obavljanje studentskoga posla. Kako bi se ograničilo vremensko pravo na rad, sukladno Zakonu, pravo na rad ne ostvaruju studenti:

- koji studiraju dulje od dvostrukoga vremena trajanja studija na prvoj i drugoj razini;

- koji u prethodnoj akademskoj godini (ako student nije brucoš) nisu ostvarili najmanje 1 ECTS bod i

- koji nisu dva puta promijenili studijski program i treći put upisuju prvu godinu iste razine.

Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata donesen je još 1996. godine. Velik je odmak od dana njegova stupanja na snagu i današnjega vremena, stoga je jasno kako je došlo do velikih promjena na tržištu rada što se odrazilo i na studentski rad. U vrijeme donošenja Pravilnik je zadovoljavao gotovo sve potrebe našega posredovanja. Sukladno tom vremenu, regulirao je međusobna prava i obveze naručitelja posla, izvođača posla i posrednika. Zakon o obavljanju studentskih poslova prilagođen je vremenu u kojem živimo te u potpunosti uređuje prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla i ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.

Zakon jasno definira osnovne odredbe, pojmove i sudionike obavljanja studentskih poslova. U potpunosti i jasno daje značenje pojmu student, kao osobi koja u smislu Zakona ima pravo na rad i kojega u pojedinim odredbama Zakon naziva izvođačem.

l Student/i su osobe koje pohađaju preddiplomske, diplomske, integrirane, specijalističke, sveučilišne ili stručne studije (pojednostavljen članak 2., točka 1. Zakona) na visokim učilištima u RH.

l Osim na izvanredne studente, pravo na rad proširuje i na građane RH i građane Europske unije s prebivalištem u RH koji studiraju na visokom učilištu izvan RH ili studente na razmjeni za vrijeme studiranja u RH.

Dosadašnjim Pravilnikom studentima, građanima Europske unije koji imaju prebivalište u RH, a studiraju na visokim učilištima izvan RH, nije bilo omogućeno raditi. Stupanjem na snagu novoga Zakona ostvarit će se i to pravo. Ta je novìna velik doprinos mobilnosti studenata, odnosno Bolonjskom procesu kao zajedničkom europskom visokoobrazovnom prostoru, dodiplomskom i diplomskom načinu dovršetka fakulteta, mogućnosti nastavka diplomskoga studiranja ili nekih godina studija na sveučilištima u gradovima unutar EU-a, ali i potrebi za radom i zaradom kada su takvi studenti tijekom praznika ili iz drugih razloga u mjestu svojeg prebivališta.

l Druga osoba – Pravilnikom je bilo određeno da su, osim studentima, „iznimno posrednici mogli posredovati u zapošljavanju kandidata koji su u postupku upisa na studij i za osobe koje su završile studij, ali najdulje tri mjeseca od završetka srednje škole odnosno studija“. Zakon uvodi pojam prava na rad za drugu osobu koja je u postupku upisa na studij ili osobu koja je završila studij (po uvjetima kako je navedeno u definiciji student) i nema zasnovan radni odnos najdulje tri mjeseca od završetka školske godine, odnosno najdulje do kraja akademske godine u kojoj je završila studij ili do isteka roka od tri mjeseca od završetka studija. Novo je za studenta koji je završio studij – mogućnost rada do kraja akademske godine u kojoj je završio studij, ali i dalje je zadržana i mogućnost rada do isteka tri mjeseca od završetka studija ako je to povoljnije.

l Naručitelj – poslodavac, fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili je to pravna osoba koja je s izvođačem sklopila ugovor o obavljanju studentskoga posla.

l Izvođač – student ili druga osoba koja nakon sklopljenoga ugovora s naručiteljem posla i posrednikom obavlja posao.

l Posrednik – studentski centar ili visoko učilište koje ima rješenje za obavljanje djelatnosti posredovanja.

l Ugovor o obavljanju studentskih poslova – umjesto Ugovora o djelu redovitog studenta.

Zakonom su uređeni naziv i osnovni elementi Ugovora. Vezano uz to vrlo važno pitanje, a u skladu sa Zakonom, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijet će Pravilnik o obliku i sadržaju ugovora o obavljanju studentskih poslova. Ministarstvo je uputilo na javno savjetovanje Nacrt prijedloga toga Pravilnika. Javno savjetovanje otvoreno je u razdoblju od 28. studenoga do 28. prosinca 2018. godine.

Jedna od osnovnih vodilja pri izradi Nacrta Zakona bila je zaštita prava studenta kao izvođača posla (do sada definirani član-izvršitelj posla) i naručitelja posla – poslodavca, ali i njihove obveze po zaključenom Ugovoru o obavljanju studentskih poslova. Ugovor prije sklapanja, odnosno pri samom sklapanju donosi neke nove obveze za sve tri strane u svrhu kvalitetnije zakonom regulirane uspostave odnosa i ispunjenja obveza:

- do sada se ugovor mogao sklopiti prije početka posla, za vrijeme obavljanja posla ili nakon obavljenog posla, a sada se ugovor obvezno sklapa prije početka obavljanja studentskoga posla;

- ugovor se zaključuje na obrascu koji se može izdati, popuniti i potpisati u pisanome ili (novo) elektroničkome obliku kada se obvezno potpisuje naprednim elektroničkim potpisom;

- precizirano je razdoblje kojim se ugovor zaključuje za svaki kalendarski mjesec i (ponovno) uvjet je za početak obavljanja posla, a iznimno najdulje do 45 dana;

- na zahtjev nadležnog inspektora posrednik je dužan u roku od 48 sati dostaviti ugovor u digitalnom obliku;

- po obavljenom poslu naručitelj i izvođač prema prethodno potpisanome ugovoru potpisuju izjavu (koja je dio ugovora) kojom potvrđuju konačan broj sati ili dana obavljanja posla.

Poslodavac je dužan posredniku isplatiti naknade za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka posla, za razliku o dosadašnjih osam dana od dana ispostave računa (bez obzira na završetak posla).

Mogućnost zarade obavljanjem studentskih poslova najčešće je izražena radnim satom. Zakon uvodi minimalnu naknadu koja se računa tako da se iznos minimalne brutoplaće u RH podijeli sa 160. Za 2018. godinu, a nakon stupanja Zakona na snagu, osnovom izračuna primjenjuje se satnica od 21,50 kuna. To je osnovna, minimalna mogućnost zarade, ali ne i preporučena zarada, već zarada vrijednosno, novčano raste sukladno zahtjevnosti posla, posebnim uvjetima, potrebnim znanjima i vještinama ili posjedovanju nekih licencija, odnosno osposobljenosti za obavljanje određenog posla. Za svaku kalendarsku godinu resorno Ministarstvo donosi odluku o iznosu minimalne neto satnice/naknade po satu za obavljanje studentskih poslova. Naznake su da će Vlada RH povećati minimalnu brutoplaću u idućoj godini te da će minimalna studentska satnica biti oko 23 kune.

Niz drugih stvari, koje susrećemo u svakodnevnom radu, a koje će Zakonom biti poboljšane, pojednostavit će rad, bolje regulirati međusobne obveze i prava, ubrzati rad sudionika toga poslovnoga odnosa.

Kao i sve što je novo, a posebno nešto takvo – sveobuhvatno, vrlo radikalno u odnosu na prijašnji rad, stvara početne probleme u radu. Uvođenje novih odredbi Zakona, a posebice onih koje studentima moramo dati na uvid, po potrebi im i objasniti da točno znaju što su njihove obveze i uvjeti za rad, stvorilo je prividne gužve. Studente i poslodavce upoznali smo s novim Zakonom objavama putem naše službene internetske stranice, Facebookove stranice i elektroničkom poštom. Svakodnevno ažuriramo pojedine odredbe i naputke za postupanja pri dolasku u Studentski servis i Studentski centar. Pripremili smo mnogo pomoćnih radnih materijala i listića kojima studentima pomažemo da što prije riješe razlog svojega dolaska, ali da i ne odlaze neobavljena posla. Od početka stupanja Zakona na snagu velik je broj objava na internetskoj i Facebookovoj stranici, a studentima i poslodavcima poslali smo više od deset tisuća mejlova. Ovim putem molimo sve studente i poslodavce da prije dolaska u Studentski servis pogledaju što je najnovije na stranicama STUC-a i da pregledavaju elektroničku poštu. Osim toga, svakodnevno dobijemo mnoštvo upita putem telefona, e-pošte i, najviše, putem inboksa na Facebooku, a odnose se najviše na pojašnjenje novoga načina izdavanja ugovora i podataka koji su potrebni za izdavanje.

Takvim pristupom nastojimo odredbe Zakona i postupanja približiti korisnicima, da na što brži i „bezbolniji“ način prođemo to „prijelazno razdoblje“ i da zakon što prije donese pozitivan utjecaj na unaprjeđenje tehnologije i procesa u načinu poslovanja. Namjera nam je da Zakon u svim segmentima unaprijedi posredovanje i ubrza tijek postupka administrativne realizacije kroz status ugovora (izdan – obračunan – plaćen – isplaćen).