U povodu obilježavanja Mjeseca brobe protiv ovisnosti, Centar za prevenciju i liječenje bolesti ovisnosti ZZJZ-a Osječko-baranjske županije predstavio je aktualnu statistiku vezanu uz ovisničku populaciju. U županiji su trenutno registrirana 283 ovisnika, od kojih je 75 ovisnika o kanabisu i sintetskim kanabinoidima.

Prema Registru liječenih ovisnika, u 2017. stopa heroinskih ovisnika u OBŽ-u bila je 117,6 na 100.000 stanovnika, a republički je prosjek 201,4 na 100.000 stanovnika, što nas smješta daleko ispod prosjeka, ali i negdje na sredinu ljestvice po županijima. Tradicionalno najvišu stopu heroinskih ovisnika ima Zadarska županija, 487,2 na 100.000 stanovnika, a najnižu Bjelovarsko-bilogornska županija sa 8,8 %.

- Trenutno na području županije imamo ukupno 283 registirana ovisnika o psihoaktivnim tvarima, od kojih 208 opijatskih ovisnika, a 75 neopijatskih, odnosno konzumenata kanabisa i sintetskih kanabinoida. Po spolu prevaga je i dalje na strani muškaraca. Prema podatcima iz 2017., čak 82,69 % ovisnika u OBŽ-u su muškarci. Iako, treba napomenuti, realan je broj, što se spola tiče, teško dobiti zbog žena ovisnica koje u dugogodišnjim intimnim vezama s muškarcima ovisnicima ostaju ispod radara. Prosjek godina je za opijatske ovisnike 36. Razlog zašto je tomu tako jest što tzv. opijatski ovisnici stare. Heroina rijetko posljednjih godina ima na tržištu, pet-šest godina mi zapravo i ne viđamo prave heroinske ovisnike, nego samo one koji su razvili ovisnost o nekoj od supstitucijskih terapija - kaže dr. Marija Kribl, voditeljica Centra za prevenciju i liječenje bolesti ovisnosti županijskog ZZJZ-a.

Dodaje i kako je, prema istraživanju u općoj populaciji pod nazivom "Uporaba sredstava ovisnosti u hrvatskom društvu" iz 2016., svaka peta odrasla osoba bar jednom u životu konzumirala neku ilegalnu psihoaktivnu tvar, neku ilegalnu drogu uzela je trećina mlađih odraslih - 32,6, uz napomenu kako je kanabis najčešće korištena ilegalna droga, a prva se droga uzima u dobi od 15. do 24. godine.

- Na žalost, s obzirom na pošast tzv. osvježivača prostora, da se to istraživanje provodi danas, bojim se da bi ove brojke bile daleko pogubnije - kaže dr. Kribl.

Napominje kako Centar i dalje provodi projekt "Moje snage i poteškoće", kojim pokušava detektirati djecu u populaciji učenika sedmih razreda osnovne i prvih srednje škole kod koje postoje rizici za mentalne poremećaje.

- Od 600 djece koja su kroz projekt prošla u 2018. zabilježili smo 59 novoprimljenih osoba kojima treba pomoć. Vrijeme adolescencije vrijeme je kada se mladi formiraju u odrasle osobe i sa sobom nosi niz problema. Mlade si osobe odgovaraju na pitanja tko sam, kamo idem, kako ću tamo stići, u toj dobi još uvijek nemaju razvijen frontalni režanj mozga, koji je odgovoran za kontrolu impulsa, i teško "povlače ručnu" - zaključuje dr. Kribl.