Vlada je sa svoje sjednice u srijedu u saborsku proceduru poslala paket zakona mirovinske reforme. Na pitanja o toj reformi, o nedostatku radne snage i politici zapošljavanja za naš list odgovorio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Koji su u ovom trenutku najveći problemi hrvatskog mirovinskog sustava i kako ih najavljena mirovinska reforma namjerava riješiti?
- Dopustite da vašim čitateljima predstavim osnovne naznake prijedloga cjelovite mirovinske reforme koju je Vlada uputila u Sabor kako bih im objasnio zašto smo krenuli u reformu i što njome želimo postići. U više navrata govorio sam o kompleksnosti našeg mirovinskog sustava, koji želimo učiniti dugoročno održivim i našim umirovljenicima osigurati primjerene, odnosno veće, mirovine. Već sada nam za mirovine nedostaje više od 17 milijardi kuna godišnje. Jedan od ciljeva Vlade očuvanje je održivosti mirovinskoga sustava pa dodatno zaduživanje ne dolazi u obzir. Problem našeg mirovinskoga sustava promatram kao financijsku nejednakost triju generacija umirovljenika: sadašnjih umirovljenika, kojima povećavamo mirovine, zatim umirovljenika koji odlaze u mirovinu u idućih deset do petnaest godina, koji će prema sadašnjem zakonu imati oko 600 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici, i mlađe generacije, koje su sada u dvadesetim i tridesetim godinama, a koje uz mjere koje predlažemo mirovinskom reformom imaju mogućnost kroz drugi stup dovoljno uštedjeti i imati veće mirovine. Više je čimbenika koji utječu na održivost našeg mirovinskog sustava: naši umirovljenici imaju prosječno samo 30 godina radnog staža, a prosjek Europske unije je 35 godina, samo 20 posto umirovljenika ima 40 godina radnog staža, omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,26, što je dugoročno neodrživo. Unatoč naporima u prošlosti, ova je vlada prva pristupila cjelovitoj reformi mirovinskoga sustava. Nakon detaljne, dubinske analize sustava izišli smo s prijedlozima koji će naš sustav učiniti dugoročno održivim. Već se prema važećem zakonu u mirovinu ide sa 67 godina od 2038. godine. Zbog održivosti sustava želimo potaknuti duži ostanak u svijetu rada pa je naš kompromisni prijedlog da se u starosnu mirovinu ide sa 67 godina od 2033. U isto vrijeme nagrađujemo duži boravak u svijetu rada s 0,34 posto po mjesecu nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu pod uvjetom najmanje 35 godina staža. Ispravljamo nepravdu i izjednačujemo prava svih umirovljenika. Svim umirovljenicima dajemo pravo izbora koju mirovinu žele primati, pravo koje su bez mirovinske reforme imale samo osobe rođene do 1962. Reformom će svi umirovljenici, neovisno kojoj generaciji pripadaju, moći birati mirovinu koja je za njih povoljnija: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27 % uz prebacivanje sredstava iz drugoga u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa s dodatkom od 27 % za staž ostvaren u prvom stupu do 31. 12. 2001. i dodatak od 20,25 % na mirovinski staž ostvaren u drugom stupu, tj. od 1. siječnja 2002. do umirovljenja. Imamo i 246.000 naših sugrađana koje su tijekom radnog vijeka zarađivali minimalnu ili ispodprosječnu plaću, koji ni uz dodatak od 27 % neće imati za najnižu mirovinu. Njima mirovinskom reformom osiguravamo pravo na najnižu mirovinu uz prijenos sredstava iz drugoga u prvi stup, ako tako izaberu. Umirovljenicima s najnižim mirovinama uz redovno usklađivanje mirovina povećat ćemo mirovine za 3,13 %. Za najmlađe generacije jačat ćemo drugi i treći mirovinski stup kako bi imale veće mirovine.



Hoćete li, kada je riječ o paketu mirovinskih zakona, u njegovu konačnom oblikovanju uzeti u obzir primjedbe i prijedloge koji su stigli tijekom javnog savjetovanja i koliko će i u konačnom prijedlogu tih zakona biti promjena, i kojih, u odnosu prema prvotnim nacrtima?
- Javnu raspravu vodimo više od četiri mjeseca. Tijekom tog razdoblja razgovarali smo s našim koalicijskim partnerima, stručnom javnošću, socijalnim partnerima, financijskom industrijom, stručnjacima koje je u okviru tehničke pomoći angažirala Europska komisija, a svoje međunarodne susrete s kolegama ministrima rada i mirovinskoga sustava iz Europske unije iskoristio sam za razgovore o primjerima dobre prakse iz njihovih zemalja. Sve smo te razgovore i sve prijedloge razmotrili i najbolje od njih prihvatili i ugradili u naš konačni prijedlog mirovinske reforme. I dalje pozivamo naše socijalne partnere na razgovor. Sindikatima sam u nekoliko navrata posljednjih dana uputio poziv da ponovno sjednemo za stol i razgovaramo, jer jedino razgovor vodi rješenju.

Očekujete li širu potporu Sabora u donošenju tih zakona?
- Očekujemo potporu u Saboru jer Vlada je odgovorno pristupila reformi mirovinskoga sustava. Razgovarali smo tijekom cijelog procesa otvoreno s koalicijskim partnerima, ali i socijalnim partnerima i javnošću, a model smo predložili nakon dubinske analize sustava i pritom prihvatili i uvrstili sve dobre prijedloge. Naš cilj je da nakon dva čitanja u Saboru paket od šest mirovinskih zakona koji su dio ove mirovinske reforme stupi na snagu 1. siječnja 2019.

Najviše je prigovora sindikata na penalizaciju prijevremenog odlaska u mirovinu i na dob umirovljenja. Kako odgovarate na te prigovore i do koje je mjere ova vlada spremna na kompromise kada je o tome riječ? Što očekujete od sindikalnog prosvjeda protiv mirovinske reforme najavljenog za 20. listopada?
- S obzirom na to da sam se već osvrnuo na dob umirovljenja, htio bih dodatno objasniti destimulaciju prijevremenog odlaska u mirovinu. Jedan od ciljeva mirovinske reforme je duži ostanak u svijetu rada kako bi mirovinski sustav bio održiv. Već sam spomenuo da naši umirovljenici imaju kratak mirovinski staž, samo 30 godina, a europski je prosjek 35 godina, stoga smo prisiljeni na destimuliranje prijevremenog odlaska u mirovinu. Reformom se prijevremena starosna mirovina smanjuje za 0,34 % za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno najviše za 20,4 % za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. U isto vrijeme, i to je jako važno naglasiti, nagrađuje se duži ostanak u svijetu rada, s također 0,34 % po mjesecu nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu pod uvjetom najmanje 35 godina mirovinskog staža. Sve je to nužno provesti kako bismo sustav učinili dugoročno održivim i kako našoj djeci ne bismo ostavili nove dugove u nasljeđe.

Kakva je sudbina i budućnost drugog mirovinskog stupa?
- Drugi stup jačamo za mlađe generacije, smanjujemo naknade i ukidamo usklađivanje mirovina u drugom stupu prema švicarskoj formuli te uvodimo usklađivanje prema inflaciji, zbog čega očekujemo 5 - 7 % veće mirovine iz drugoga stupa. Ovdje želim odbaciti sve primjedbe da ukidamo drugi stup ili da ga nacionaliziramo, to nikako ne stoji, dapače, jačamo ga za mlade, koji su sada u dvadesetim i tridesetim godinama i koji će cijeli svoj radni vijek uplaćivati u drugi stup, za njih će on značiti veće mirovine. Također, radimo na projektima financijske pismenosti i potičemo mlađe generacije da uplaćuju u treći, dobrovoljni mirovinski stup kako bi im mirovine bile veće.

Jasno je kako mirovine već duže nisu na primjerenoj razini, hoće li što poboljšati proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi?
- Svjesni smo da su mirovine malene, ali podsjetio bih da su u mandatu ove vlade mirovine povećane za 6,3 %. Upravo zbog toga proširili smo krug umirovljenika koji mogu raditi četiri sata i primati punu mirovinu te sada mogu raditi svi umirovljenici osim onih koji primaju obiteljsku mirovinu. Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe moći će raditi do pola radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu ili puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. S obzirom na to da će provođenjem mirovinske reforme umirovljenici raditi na ugovor o radu i uplaćivat će im se doprinos za mirovinski staž nakon prestanka rada, omogućit će im se ponovno određivanje mirovine s uključenim novim mirovinskim stažem, zbog čega će im mirovine biti veće.

Vezano uz nedostatak radne snage, sada kod nas strani poslodavci otvoreno dolaze tražiti radnike, primjerice u Osijeku na nedavnom jesenskom sajmu bili su predstavnici poslodavca iz Škotske. Kako im možemo konkurirati?
- Svakako želim napomenuti da je glavni cilj ove vlade aktivacija domaće radne snage. Zbog toga smo početkom ove godine, a nakon razgovora sa socijalnim partnerima, redefinirali mjere aktivne politike zapošljavanja i pokrenuli kampanju Zaposli se u Hrvatskoj, kako bismo dodatno aktivirali domaću radnu snagu i odgovorili novim izazovima na tržištu rada. Vlada intenzivno radi na poboljšanju radnih uvjeta i stvaranju uvjeta za povećanje plaća pa smo u prve dvije godine mandata ove vlade povećali minimalnu plaću za više od 10 %, a prosječna je plaća rasla 710 kuna, dok su sektori turizma i građevine, što zbog proširenja kolektivnog ugovora što zbog poreznih olakšica, plaće povećali za 30 %. Dugoročno, problem neusklađenosti tržišta rada i sustava obrazovanja riješit će se obrazovnom reformom, za koju imamo znatna sredstva iz Europskog socijalnog fonda. Paralelno jačamo strukovno obrazovanje te razvijamo dualno obrazovanje za one koji stupaju na tržište rada i radimo na još boljem povezivanju obrazovanja s potrebama gospodarstva. U isto vrijeme treba biti svjestan da se europsko tržište rada nalazi pred transformacijom pod utjecajem procesa digitalizacije pa je potrebna brza prilagodba radne snage, treba nam više mladih s vještinama i znanjima za rad u STEM zanimanjima. Zbog toga, uz mjere aktivne politike kojima potičemo obrazovanje nezaposlenih i osposobljavanje na radnom mjestu te iz Europskog socijalnog fonda, planiramo uložiti više od 100 milijuna kuna u projekte digitalne pismenosti. Treba također znati da bez obzira na to što imamo nešto više od 135.000 nezaposlenih, mnogi od njih nemaju vještine koje se traže na tržištu rada. Zbog toga u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja imamo i mjere koje odgovaraju na te izazove, a to su mjera osposobljavanja na radnom mjestu za one koji imaju završenu osnovnu školu ili srednju stručnu spremu i nisu nikada radili u struci. Oni kroz tu mjeru mogu raditi do šest mjeseci kod poslodavca i osposobljavati se za to radno mjesto. I drugo, mjera za obrazovanje nezaposlenih koji se žele uključiti u programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja u obrazovnim ustanovama kako bi se osposobili za zanimanja koja su tražena na tržištu rada i povećali svoju konkurentnost. Te dvije mjere u prošloj i ovoj godini koristilo je više od 6000 osoba.



U nizu mjera zapošljavanja koje Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nudi, koje su dosad najkorištenije i najzanimljivije poslodavcima i nezaposlenima?

- Glavni cilj redefiniranja mjera aktivne politike zapošljavanja koje provodimo od ožujka 2017. bio je privremeno zapošljavanje u javnom sektoru pretvoriti u trajno zapošljavanje u privatnom sektoru. Mjerama želimo aktivirati domaću radnu snagu i odgovoriti izazovima modernog tržišta rada. Od devet mjera aktivne politike zapošljavanja posebno želimo istaknuti: mjeru za samozapošljavanje, koja ove godine ima dvostruko više korisnika nego godinu prije. To je mjera koja razvija poduzetnički duh i najpopularnija je mjera kroz koju se može dobiti potpora u visini do 55.000 kuna odnosno do 70.000 kuna ako samozaposlena osoba zapošljava do dvije osobe na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ili, ako se do pet osoba udruži u zadrugu, mogu dobiti potporu do 275.000 kuna za realizaciju svoje poslovne ideje. Ovom mjerom želimo potaknuti poduzetništvo. Druga mjera koju posebno želimo istaknuti, a namijenjena je privatnom sektoru mjera je pripravništva, koja je redefinirana početkom ove godine zbog novonastale situacije na tržištu rada i potrebe poslodavaca za visoko kvalificiranom radnom snagom. Ta je mjera važna jer poslodavcima za svakog pripravnika država sufinancira 50 % bruto 2 plaće bez gornjeg ograničenja visine plaće, što poslodavcima otvara mogućnost da mladima u zanimanjima s dodanom vrijednošću ponude konkurentne plaće. Ta je mjera popularna u IT sektoru jer, ako neki poslodavac želi IT inženjeru dati netoplaću od deset tisuća kuna, pola bruto 2 tog troška prvih godinu dana pokrit će mu država. Ta je mjera posebno namijenjena mladima koji su tek izišli iz sustava obrazovanja i prvi put ulaze na tržište rada i zbog toga tu mjeru aktivno promoviramo u suradnji s HGK-om i HUP-om. Itekako smo svjesni da imamo udio nezaposlenih koji se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a pogotovo se to odnosi na žene u ruralnim područjima. Zbog toga smo za njih osmislili projekt "Zaželi", program zapošljavanja žena u ruralnim područjima Hrvatske, gdje će se 7000 žena brinuti o više od 35.000 starijih osoba i osoba u potrebi. Za njih istovremeno osiguravamo sredstva za edukaciju kako bi nakon završetka programa "Zaželi" lakše pronašle novi posao. Taj projekt jedan je od posebnih programa zapošljavanja koje provodimo, a financirani su sredstvima Europskog socijalnog fonda.