Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u srijedu, podnoseći izvješće o radu Vlade Hrvatskom saboru, kako su kompromitacija tajnih izvida i odavanje posebnih mjera dodatno narušili povjerenje u sustav te je poručio kako u Hrvatskoj nitko ne može i neće biti iznad zakona.

Država, kazao je, ne može biti prava potpora građanima ako njezine institucije nisu učinkovite, odgovorne i svima dostupne. "Moramo uložiti dodatan napor u profesionalizaciji javnih službi i državnih institucija", rekao je premijer.
Plenković je podsjetio kako su preokrenuti negativni makroekonomski trendovi, imamo suficit, raste BDP, zaposlenost je rekordno visoka, porasla je prosječna plaća za 710 kuna. Porezno se, rekao je, rasterećuje gospodarstvo i građane za čak 6,3 milijarde kuna. Premijer je pohvalio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja rekavši kako su njime izbjegnute negativne posljedice do kojih je moglo doći sa slomom Agrokora. Za brodogradnju je rekao kako je Vlada zainteresirana da ona opstane, ali na načelima tržišne ekonomije te u skladu s hrvatskim i europskim propisima. Upozorio je i na nužnost mirovinske reforme jer sustav nije samoodrživ, istaknuvši kako je cilj Vlade da do kraja mandata mirovinski sustav bude održiviji i pravedniji, a mirovine i dalje povećavaju.

U tijeku je, kazao je, četvrta industrijska revolucija, koja se temelji na digitalizaciji. Svijet će za samo nekoliko godina biti sasvim drukčiji od sadašnjeg, a Hrvatska se za to mora pripremiti. U takvim globalnim uvjetima prevladavaju četiri riječi koje i za Hrvatsku znače mnogo: konkurentnost, inovacije, digitalizacija i investicije - jer stvaraju gospodarski rast. "U 2017. privukli smo 1,84 milijarde eura investicija, najviše još od 2009., a 2018. bit će rekordna s čak dvije milijarde eura stranih ulaganja”, rekao je premijer. Radi podizanja konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednika i ribara te ravnomjernijeg razvoja ruralnih krajeva prošle godine isplaćeno je više od 4,5 milijardi kuna potpora, a ove godine, u okviru Programa ruralnog razvoja, ugovoreno je već 9,4 milijardi.
Kazao je kako će u turizmu ova godina biti još bolja od rekordne 2017. Podsjetio je na početak provedbe dugo očekivane i nužne reforme školstva. Upozorio je na kontinuirane negativne demografske trendove istaknuvši da je zbog toga proširen krug korisnika dječjeg doplatka. Podsjetio je na mjeru subvencioniranja stambenih kredita uz koju je lani 2320 mladih obitelji povoljnije došlo do svog doma. Istaknuo je kako je Hrvatska globalno gledajući sigurna zemlja, a ukupni kriminalitet u padu je za 5,2 posto. Napomenuo je da će Hrvatska podići zaštitu svoje granice zbog ulaska u schengenski prostor.
Božo Petrov iz oporbenog Mosta kritizirao je premijera kazavši da je imao predizborni govor te je upozorio na to da rast BDP-a od 2,7 posto nije dovoljan ni za pokrivanje troška kamata, rekavši da veći rast imaju Poljska, Srbija, Slovenija...

Hrvatska ne provodi stvarne gospodarske reforme, rekao je Petrov i istaknuo da "velika" porezna reforma i povećanje plaća od 40 do 60 kuna sigurno neće zaustaviti ljude da odu iz Hrvatske. Za vanjsku politiku države Petrov je kazao da nikad nije bila obezglavljenija. "Ono što se dogodilo u BiH ne može se opravdati izbornim inženjeringom, to je rezultat vanjske politike prema BiH u posljednjih 20 godina", kazao je Petrov.

Boris Miletić (IDS) rekao je da Vladi nedostaju jasna vizija, razumna startegija i odlučnost da se odredi prema problemima i izazovima. Nabrojio je područja u kojima, kaže, do izražaja dolazi nekompetentnost i tromost - obrazovanje, stanje u pravosuđu, decentralizacija države, odnos prema brodogradnji. Gordan Maras (SDP) kazao je kako se premijer ponaša "kao Alisa u zemlji čudesa", podsjetivši ga da 75 posto građana nije zadovoljno situacijom u kojoj vladaju korupcija, nesigurnost i unutarstranački sukobi.