Učionica
FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK

Okružje koje osigurava izvrstan transfer najnovijih znanja i vještina studentima
Objavljeno 14. rujna, 2018.


Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (dosadašnji naziv: Poljoprivredni fakultet u Osijeku) najstariji je i najveći fakultet Sveučilišta u Osijeku. Osnovan je 1960. godine te svojom tradicijom i rezultatima jamči visoku kvalitetu nastavnoga, znanstvenoga i stručnoga rada.
Posebna važnost daje se razvoju i sustavnom unaprjeđivanju dinamičnoga i multidisciplinarnoga istraživačkog okružja u kojem će se maksimalno iskoristiti svi istraživački potencijali te će unaprjeđenje postojećih i razvoj novih znanja biti konstanta. Takvo okružje osigurava izvrstan transfer najnovijih znanja i vještina studentima i omogućava im mjesto među vodećim agronomskim stručnjacima koji će najnovije znanstvene spoznaje primijeniti u proizvodnoj praksi. Uz provedenu javnu raspravu o promjeni naziva fakulteta na 8. sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 25. svibnja 2018. godine, usvojen je novi naziv Fakulteta i njegova ustrojbena struktura. Od listopada 2018. godine Fakultet počinje s radom pod novim imenom - Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Znanstvenoistraživački i stručni rad

Uz rad na postojećim projektima postignut je značajan napredak u aktivnostima različitih vidova nastavne i znanstvene suradnje. Završen je projekt bilateralne hrvatsko-srbijanske suradnje te EU projekt „Provision of technical assistance to evaluate achievements and deliverables under the project Improvement of Food Safety Control System in Ukraine“, a započeti su Erasmus+ projekt „Strategies to predict, prevent and reduce the effect of fungal contamination on cereals quality, production and food safety“, zatim bilateralni projekt hrvatsko-slovenske suradnje te jedan projekt Europske komisije. Osim novih projekata, započetih u prošloj akademskoj godini, provodi se ukupno 14 međunarodnih projekata.
U protekloj akademskoj godini ostvareno je dvadesetak suradnji s gospodarstvom kojima je cilj primjena novih znanstvenoistraživačkih spoznaja u praksu. Također, u tijeku su bila i 24 projekta, od čega osam VIP projekata Ministarstva poljoprivrede, tri HRZZ-ova projekta, tri znanstvenoistraživačka projekta Sveučilišta u Osijeku i deset znanstvenoistraživačkih projekata Osječko-baranjske županije. Počeo je rad i na dvama novoodobrenim HRZZ-ovim uspostavnim istraživačkim projektima. Projektu „Konsocijacija drvenastih vrsta i poljoprivrednih kultura kao inovativni pristup u agroekosustavima" doc. dr. sc. Vladimira Ivezića cilj je istražiti utjecaj međuodnosa drvenastih kultura i strnih žitarica na mikroklimu, a time i na bioraznolikost u tlu, konzervaciju tla te štetne organizme poput uzročnika biljnih bolesti. Trajanje je projekta 60 mjeseci, od 1. veljače 2018. do 31. siječnja 2023.
Projekt „Genotipska specifičnost pšenične trave (Triticum aestivum L.) visokonutritivnog prirodnog dodatka prehrani“ izv. prof. dr. sc. Andrijane Rebekić započeo je 1. siječnja 2018. godine i traje do 31. prosinca 2022. godine. Ciljevi su projekta: 1. ispitati genotipsku specifičnost pšenične trave (Triticum aestivum L.) s obzirom na in vitro bioraspoloživost Zn, Fe, Se, Mn, Mg, Ca, K i Na, antioksidacijsku aktivnost te sadržaj kloroplastnih pigmenata, 2. utvrditi utjecaj biofortifikacije cinkom i selenom na mineralni sastav, antioksidacijsku aktivnost i sadržaj kloroplastnih pigmenata pšenične trave, 3. izdvojiti genotipove pšenice za uzgoj pšenične trave koji će se s obzirom na mineralni sastav, antioksidacijsku aktivnost i sadržaj kloroplastnih pigmenata moći preporučiti za izravnu uporabu u obliku praha ili svježeg soka kao dodatci prehrani i 4. ispitati antiproliferativni učinak ekstrakata pšenične trave na humanim tumorskim staničnim linijama.
U sklopu se programa Interreg IPA CBC Croatia – Serbia 2014. – 2020. na Fakultetu provodi projekt prekogranične suradnje „Utjecaj dobre poljoprivredne prakse na zaštitu okoliša u pograničnom području (IMPACT ENVI)“ čija je voditeljica prof. dr. sc. Marcela Šperanda. Partneri su na projektu Fakultet kao nositelj projekta, zatim EDUCONS Univerzitet - Fakultet zaštite životne sredine, Obrtničko-industrijska škola Županja i Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad. Provedba IMPACT ENVI projekta započela je 14. lipnja 2017. godine i trajat će do 14. lipnja 2019. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 570.255,17 eura, od čega se 85 % iznosa financira sredstvima EU-a, a 15 % vlastitim sredstvima partnera. Cilj je projekta IMPACT ENVI podizanje svijesti o potencijalnim zagađenjima iz poljoprivredne proizvodnje, prijenos znanja i vještina o novim tehnologijama u proizvodnji hrane educiranjem poljoprivrednih proizvođača te prihvaćanje dobre poljoprivredne prakse u svrhu zaštite okoliša i biološke raznolikosti.
Kao dio potpore ruralnim područjima dana 10. svibnja 2018. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donijela je Odluku o rezultatu administrativne kontrole zahtjeva za potporu vezanom uz provedbu podmjere 10.2, „Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi“ iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. Tom je Odlukom Fakultet ostvario pravo na 100 %-tni intenzitet potpore, a procijenjeni je iznos potpore 1.244.700 kuna. Tim će se sredstvima financirati aktivnosti Fakulteta u sklopu Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH.

Unaprjeđenje doktorskoga studija

U cilju realizacije Akcijskog plana za unaprjeđenje kvalitete doktorskog studija „Poljoprivredne znanosti“ Fakulteta, 20. lipnja 2018. održan je prvi Dan doktorata Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku. Ciljevi su organiziranja takve manifestacije sveobuhvatnije upoznavanje javnosti s izvođenjem i radom doktorskoga studija, razmjena iskustva vezanih za istraživanja doktoranada te iskustva mentora, uvid u raznolikost znanstvenoga rada doktorskoga studija i njegovu popularizaciju kao i transfer znanja u privredu. U sklopu programa Dana pet je doktora znanosti ukratko predstavilo svoje obranjene doktorske disertacije u prethodnoj akademskoj godini te su dva profesora, prof. dr. sc. Vlado Kovačević i prof. dr. sc. Pero Mijić, putem kratkih prezentacija približili studentima kako osmisliti i provesti znanstveno istraživanje i kako napisati znanstveni rad. Prigode za predstavljanje imali su i sami studenti doktorskoga studija „Poljoprivredne znanosti“. Njih je dvadeset posterima predstavilo svoje odobrene teme doktorskih disertacija, tj. preliminarne rezultate svojih istraživanja. Također je na Fakultetu 14. veljače 2018. održana i prva mentorska radionica u organizaciji Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti, Ureda za znanost i međunarodnu suradnju te Ureda za kvalitetu. Radionicu je vodio akreditirani edukator mentora iz područja biotehničkih znanosti izv. prof. dr. sc. Tonči Rezić s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta u Zagrebu. Cilj je radionice bio osvijestiti važnost mentorstva i kvalitetnoga odnosa između mentora i doktoranada. 

Međunarodna suradnja

Međunarodnu suradnju Fakulteta u akademskoj godini 2017./2018. obilježio je nastavak stalnoga povećanja mobilnosti studenata i (ne)nastavnoga osoblja, u prvom redu putem dvaju glavnih programa međunarodne mobilnosti, a to su Erasmus+ i CEEPUS. Fakultet je nastavio pozitivan prošlogodišnji trend od minimalnih 5 % Erasmus+ mobilnosti svojega osoblja po akademskoj godini, a prošle akademske godine taj je trend (ako se zbroje sve odlazne mobilnosti Erasmus+ i CEEPUS programa) dosegnuo i visoku dvoznamenkastu brojku od čak 20 % čime uvelike ispunjava preporuke Agencije za mobilnost i programe EU-a i stavlja ga među najuspješnije fakultete Sveučilišta. Ta je akademska godina bila godina CEEPUS-a budući da se broj odlaznih, ali i dolaznih mobilnosti gotovo izjednačio s Erasmus+ programom. Osim dvoznamenkaste brojke nastavnoga i nenastavnoga osoblja, Fakultet je zabilježio i dolazne studentske CEEPUS mobilnosti (Poljska), ali i velik broj odlaznih studentskih mobilnosti (Poljska i Mađarska). Osim studentskih mobilnosti u sklopu Erasmus+ i CEEPUS programa, Fakultet redovito prima i po jednoga studenta na praksu putem udruge IAESTE.
U sklopu organiziranja znanstvenoistraživačkih stručnih skupova Fakultet je, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, organizirao 53. hrvatski i 13. međunarodni simpozij agronoma. To tradicionalno okupljanje agronoma i srodnih struka održano je od 18. do 23. veljače 2018. u Olympia Sky hotelu u Vodicama. Na simpoziju je sudjelovalo oko 350 sudionika iz Hrvatske i trideset zemalja svijeta. Usmeno i posterima predstavljena su 253 priopćenja koja su u vidu sažetaka ili cjelokupnih radova prikazana u zbornicima.

Zvonko ANTUNOVIĆ

ČASOPIS „POLJOPRIVREDA“ UVRŠTEN JE U BAZU WEB OF SCIENCE


Veliko postignuće bilježi i časopis „Poljoprivreda“ koji objavljuje Fakultet. Naime, 2018. godine časopis „Poljoprivreda“ uvršten je u Web of Science bazu podataka. Zabilježen je i porast broja radova djelatnika Fakulteta u Web of Science bazi podataka. Tako broj radova objavljenih u časopisima koji su indeksirani u WOS-u u 2017. i 2018. godini iznosi 99.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike