U 2017. godinu postupno je rastao broj gradova koji su uspješno povukli sredstava iz fondova Europske unije za provedbu projekata od lokalne važnosti u odnosu na prethodnu godinu. No, istovremeno bilježi se i podatak da približno jedna četvrtina gradova u RH, tijekom pet godina Hrvatskog članstva u Europskoj uniji, nije uopće pokrenula mehanizme za izradu europskih projekata.

Riječ je o pokazateljima na koje upućuju podatci o izravnoj i neizravnoj pomoći hrvatskim gradovima u 2017. godini iz EU fondova. Dok je u 2016. godini zabilježeno 66 gradova koji su povukli sredstava iz EU fondova, u 2017. godini zabilježeno ih je jedanaest više – 77. Kada se potpora koju su ovi gradovi ostvarili promatra preko ostvarivanja europske pomoći po stanovniku u odnosu na raspoloživu logistiku, sve upućuje na to da si više truda oko EU projekata daju gradovi iz kategorija "mali" i "srednji". Naime, među prvih deset gradova sa najvišim prinosom po stanovniku iz sredstava EU nalazi se samo jedan "veliki" grad, i to Velika Gorica koja je zauzela šesto mjesto na toj ljestvici sa 132 kune po stanovniku. Grad koji je u 2017. godini povukao najviše sredstava iz fondova Europske unije po stanovniku je "mali" Lipik s čak 233 kune! Na drugome mjestu nalazi se Županja, koja je lani iz EU-a dobila 224 kune po stanovniku, na trećem je mjestu Rab sa 172 kune, na četvrtom Virovitica sa 164 kn te na petom Pazin sa 160 kuna. U "top 10" ušli su i Klanjec (128), Pleternica (120), Buzet (119) i Bjelovar (105). No, s druge strane, kada se promatra udio ukupne pomoći pojedinih gradova u ukupnim pomoćima Europske unije svim gradovima u Hrvatskoj tijekom 2017. godine, lako je zaključiti kako su ipak najviše europskog novca lani akumulirali, očekivano, "veliki" gradovi. Apsolutni rekorder na toj je ljestvici je Velika Gorica, koja je u 2017. godini povukla 8,4 milijuna kuna, odnosno 10,43 % svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU-a u prošloj godini. Slijede ju Rijeka s 5,7 milijuna, Osijek s 5,03 milijuna, Bjelovar s 4,2 milijuna i Zadar s 4,08 milijuna. U prvih deset u ovome trendu s ostvarenih između 2,7 i 4 milijuna kuna nalaze se i Šibenik (3,99 mil.), Virovitica (3,49 mil), Split (2,98 mil.) i Županja (2,7 mil.).

Kada se pak gleda cjelokupna slika, 2017. godina nije bila najblistavija godina za iskorištavanje sredstava EU fondova na lokalnoj razini. U 2017. godini zabilježen je prvi znatan pad u povlačenju sredstava EU-a od strane gradova od 2013. godine. Naime te su godine gradovi ukupno povukli 44.886.093 kune, godinu kasnije već 60.038.888 kuna, 2015. godine 98.158.445 kuna, 2016. godine zavidnih 269.161.884, a u 2017. godini – samo 89.236.561 kunu! Također, u ovome kontekstu zabrinjava i podatak da od 129 gradova, njih čak 32, od hrvatskog ulaska u Europsku uniju 2013. godine do danas nisu povukli ni jednu kunu iz EU fondova. I.Solar