Liječnici koji pate od sindroma izgaranje na poslu imaju veće izglede počiniti veće pogreške u liječenju bez obzira na sigurnosne protokole koji su uvedeni na poslu, pokazuje novo istraživanje.

“Nije dovoljno samo pokušati popraviti okruženje u kojemu se pruža zdravstvena zaštita kako bi se spriječile pogreške. Moramo se posvetiti i stvarnom ljudskom faktoru koji pridonosi tim pogreškama i ciljano proučiti sindrom izgaranja liječnika”, kaže voditelj istraživanja dr. Daniel Tawfik s medicinskog fakulteta sveučilišta Stanford u Kaliforniji.
Sindrom izgaranja vezan je uz posao i karakterizira ga emocionalna iscrpljenost, cinizam i osjećaj manje učinkovitosti na poslu, objašnjava dr. Tawfik. Zdravstveni radnici i bilo tko na stresnom radnom mjestu koje uključuje interakcije s drugim ljudima, izložen je posebno velikom riziku izgaranja.
Procjenjuje se da više od polovine liječnika pati od toga sindroma, a 45 posto žali se na ekstremni zamor, naveli su dr. Tawfik i njegov tim u radu u časopisu Mayo Clinic Proceedings. Sve je više dokaza da izgaranje liječnika može utjecati na sigurnost pacijenta, napominju autori, što može pridonijeti liječničkim pogreškama koje su odgovorne za tisuće izgubljenih života u američkim bolnicama svake godine, dodaju znanstvenici. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 6695 američkih liječnika koji su davali podatke o tome jesu li imali simptome izgaranja, zamora ili suicidalne misli i jesu li u prethodna tri mjeseca počinili neku veću medicinsku pogrešku. Liječnici obuhvaćeni istraživanjem bili su reprezentativni primjer ukupne američke liječničke populacije.
Prema istraživanju 10,5 posto liječnika izvijestilo je da je nedavno napravilo veću liječničku pogrešku uključujući pogrešne procjene, pogrešne dijagnoze ili tehničke pogreške. U 55 posto slučajeva te pogreške nisu utjecale na ishod liječenja, 5,3 posto rezultiralo je trajnim zdravstvenim problemima i 4,5 posto smrću pacijenta. Simptome izgaranja imalo je 78 posto liječnika koji su počinili pogreške, u odnosu na 52 posto koji nisu počinili pogreške. Liječnici koji su griješili imali su veće izglede patiti od visoke razine zamora (78 posto u odnosu na 52 posto) i nedavno su imali suicidalne misli (13 posto u odnosu na šest posto).
“Veza izgaranja liječnika na poslu i medicinskih pogreški bila je snažna čak i kad su se uzeli u obzir sigurnosni protokoli na poslu”, kazala je dr. Tawfik, te dodala da su i male promjene nabolje kod liječnika koji pate od sindroma izgaranja povezana sa smanjenjem liječničkih pogreški. "Pacijenti bi trebali slobodno reći svaki put kad im se čini da su uočili grešku koja ih ugrožava”, kaže dr. Tawfik i dodaje da bi svaki zdravstveni radnik prema tome trebao biti otvoren. Hina