Na dan objave ovoga 36. broja Sveučilišnoga glasnika (11. svibnja 2018.) u Auli Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održava se međunarodna konferencija za doktorande i poslijedoktorande koju pod nazivom „Public Sphere between Theory and Artistic Intervention“ Doktorska škola Sveučilišta u Osijeku organizira u suradnji s Centrom za interdisciplinarna istraživanja u umjetnosti i znanosti Umjetničke akademije u Osijeku.

Navedena konferencija i činjenica da je Doktorska škola ustrojena prije točno sedam godina bili su povodom ovoga razgovora. Na naša je pitanja odgovorio prof. dr. sc. Mario Vinković, predsjednik Vijeća Doktorske škole Sveučilišta u Osijeku.

Otkud ideja za ovu konferenciju i što ona znači za Sveučilište u Osijeku i Doktorsku školu?

- Naglašavam kako ovo nije prva međunarodna konferencija koju smo organizirali za doktorande i poslijedoktorande. U Auli Sveučilišta u Osijeku 22. svibnja 2014. održana je Jean Monnet International PhD and Post-Doctorate Conference „Equality and Human Rights – Economic, Labour and Social Rights in the EU“ na kojoj su izloženi radovi četrdesetak doktoranada i poslijedoktoranada iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Srbije, većinom objavljeni u broju 2/2014 znanstvenoga časopisa za pravne i društveno-humanističke znanosti „Pravni vjesnik“. No, međunarodna konferencija „Public Sphere Between Theory and Artistic Intervention“, koja se održava 11. svibnja, velika je novìna za našu Doktorsku školu jer u njoj će kao pozvani govornici sudjelovati mnogo vrsnih hrvatskih umjetnika, ali i uglednih profesora poput Alana O’Learyja s University of Leeds iz Ujedinjenoga Kraljevstva i prof. dr. sc. Borisa Škvorca s Macquarie University iz Sydneya i Sveučilišta u Splitu, ali i Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice RH. U organiziranje konferencije golem je trud uložio izv. prof. dr. sc. Leo Rafolt, voditelj Centra za interdisciplinarna istraživanja u umjetnosti i znanosti naše Akademije, čijim kontaktima i entuzijazmu možemo zahvaliti dolazak „moćne gomilice“ umjetnika i inozemnih profesora. Bit će to sjajna prigoda za predstavljanje radova i istraživanja naših doktoranada, ali i, siguran sam, istinski užitak za sve koji budu sudjelovali. Konferencija, seminara i znanstvenih kolokvija za naše doktorande zasigurno će biti i u budućnosti.

Molim Vas, ukratko opišite razvoj i sadašnji ustroj Doktorske škole te njezinu važnost za Sveučilište u Osijeku.

- Doktorska je škola ustrojena Odlukom Senata Sveučilišta 11. travnja 2011., prvotno pod nazivom Doktorska škola društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prva su predavanja na ustrojenim doktorskim studijima započela uoči Božića iste godine, odnosno početkom 2012. Širenjem programa i mogućnosti za naše doktorande, na prijedlog Vijeća Doktorske škole Senat 31. ožujka 2015. donosi Odluku kojom joj se naziv mijenja u Doktorska škola Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Poslijediplomski sveučilišni studiji u Doktorskoj školi mogu se izvoditi u okviru jednoga ili više znanstvenih i/ili umjetničkih područja u svrhu povećanja istraživačkih i nastavnih kapaciteta, poticanja interdisciplinarnosti i veće ekonomičnosti izvedbe poslijediplomskih doktorskih studija. U Doktorskoj se školi izvode tri poslijediplomska interdisciplinarna sveučilišna studija – Kulturologija, Europski studiji i Komunikologija – te poslijediplomski interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Europski studiji: Regionalna suradnja i integriranje u Europsku uniju. Doktorska škola interdisciplinarnim pristupom omogućava proučavanje različitih znanstvenih polja i znanstvenih grana u okviru znanstvenoga područja društvenih i humanističkih znanosti te područja umjetnosti, književnosti, jezikoslovlja, filozofije, povijesti, ekonomije, prava, politologije, informacijskih i komunikacijskih znanosti, posebice komunikologije, masovnih medija i odnosa s javnošću.

Koliko Doktorska škola trenutačno ima studenata, kojih profila i na kojim studijima/smjerovima/modulima?

- Na spomenutim studijskim (doktorskim) programima Doktorske škole trenutačno studira 256 doktorandica i doktoranada. Do ovoga je trenutka doktoriralo njih 23, a s obzirom na istraživačku dinamiku i mentorski rad, kao i disertacije u proceduri, očekujemo kako bismo do kraja ove godine mogli imati još desetak uspješno obranjenih disertacija. Posebice veseli činjenica da najveći broj doktoranada i doktorandica nije zaposlen u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, već je riječ o ljudima sa zapaženim karijerama u kulturi, medijima, odvjetništvu, diplomaciji, realnom i javnom sektoru, kao i vlasnicima tvrtki i različitih agencija koji žele nadograditi svoja znanja i kompetencije stečene na najvišoj razini izobrazbe. Želju za istraživanjem, nova znanja i spoznaje koje će steći sa znanstvenim stupnjem doktora znanosti koristit će u svojim poslovima, za razvoj svojih karijera i podizanje ukupne kvalitete rada i istraživanja u našem društvu. To dokazuje kako doktorska izobrazba više nije isključivo vezana uz sustav znanosti i visokog obrazovanja, već je inter alia i „alat“ kojim možemo postići više i bolje za dobro svih nas, u svim područjima.

Molim Vas, ukratko iznesite planove i programe za daljnji razvoj Doktorske škole. Jesu li, primjerice, planirani neki novi studijski programi ili izmjene postojećih programa?

- Sustavno pratimo promjene i potrebe. Doktorandicama i doktorandima putem brojnih izbornih kolegija u okviru doktorskih studija, smjerova i modula, kao i u okviru cijele Doktorske škole, želimo omogućiti što individualniji istraživački rad i stjecanje znanja koja su povezana s njihovim uskim interesima, željama i profesionalnim potrebama. Naravno, postoje i procedure koje u tom smislu valja poštovati, ali nastojimo ići u korak s promjenama. Imamo planova za nove studijske programe i izmjene postojećih, ali neka to u ovom trenutku ostane mala tajna. Predstoji nam reakreditacija postojećih studijskih programa koju treba shvatiti i kao priliku da vanjski, neovisni dionici ocijene naš rad, a mi sami analiziramo postojeće i buduće smjerove djelovanja, postanemo bolji i konkurentniji na tržištu visokoga obrazovanja, na zadovoljstvo naših studenata i Sveučilišta.