GUNJA - Općina Gunja namjerava kupiti zgradu takozvane velike pošte i pretvoriti je najvjerojatnije u etnomuzej. Gunja je sve do poplava koje su u svibnju 2014. godine poharale Cvelferiju bila jedno od rijetkih sela u Hrvatskoj koje je imalo dva poštanska ureda i koja su, nakon što je Hrvatska pošta zatvorila brojne urede u selima diljem Hrvatske, preživjela restrikcijske škare.

U poplavama su pretrpjeli velike štete, manji poštanski ured u središtu Gunje ubrzo je obnovljen i nastavio je s radom, a nova pošta, kako je mještani zovu, sagrađena u neposrednoj blizini crkve više nije otvorila svoja vrata. U HP-u su procijenili da je jedan poštanski ured za Gunju sasvim dovoljan i da im se ne isplati obnavljati i drugi pa i danas, četiri godine nakon poplave, poštanska zgrada zjapi prazna i napuštena. Općinska vlast odlučila ju je preuzeti, urediti i dati joj novu namjenu koja će biti od koristi i selu i mještanima, a ujedno će dati i novi štih tom dijelu Gunje koji je poprimio etnoobilježja.

- Izrazili smo interes i Hrvatskoj pošti ponudili da nam zgradu prodaju, ili daju u najam na 15 godina. Složili su se i izjasnili da im je prihvatljivija opcija za prodaju zgrade, a pristaju i na obročnu otplatu, što nam je bitno. Ovih će dana u Gunju poslati procjenjitelja koji će utvrditi vrijednost zgrade kako bismo vidjeli uklapa li se u naše financijske mogućnosti, a potom ćemo dogovoriti daljnje korake, pojašnjava općinski načelnik Anto Gutić.

Napominje da je smještena na dobroj lokaciji, u blizini crkve i stare zgrade Općine Gunja gdje je uređen etnopark i bilo bi dobro da se ta zgrada uredi i stavi u funkciju. Ondje je preseljen i postavljen ambar od poznatog Gunjanca Stipe Bogutovca, doajena tamburaške pjesme, koji je svojim stvaralačkim radom ušao u antologiju tamburaške glazbe s približno 400 uradaka. Poseban ugođaj etnoambijentu daje đeram i drugi postavljeni starinski eksponati. Zato bi se, pojašnjava Gutić, u taj prostor odlično uklopio i etnomuzej. A s obzirom na to da se sve više pozornosti pridaje razvoju ruralnog turizma razmišlja se i o osnivanju Turističke zajednice Gunje koja bi u preuređenoj poštanskoj zgradi također mogla pronaći svoje mjesto. Načelnik napominje da zbog svoga prirodnog okruženja Gunja ima veliki potencijal za razvoj vjerskog, seoskog, lovnog i ribolovnog turizma, što svakako treba iskoristiti.

Ideja o preuzimanju poštanske zgrade sazrijeva već dulje vrijeme, a prvotni plan je bio prenamijeniti je u dječji vrtić, no od toga se ipak odustalo. Zaključeno je da je bolja i povoljnija opcija sagraditi vrtić nego adaptirati postojeću poštansku zgradu i prilagođavati je propisanim standardima i uvjetima za boravak djece u predškolskoj ustanovi.

- Aplicirali smo na natječaj za izradu projektne dokumentacije za gradnju vrtića na čestici koju imamo u Ulici Vladimira Nazora. Prostire se na više od 1000 kvadrata, što zadovoljava potrebe, a nalazi se baš na sredini sela. Vrijednost projektne dokumentacije je 110 tisuća kuna i ako prođemo na natječaju u roku od tri godine moramo se prijaviti za gradnju - pojašnjava Gutić.

A do tada će Općina sufinancirati boravak gunjanskih mališana u vrtićima izvan Gunje. Općinsko vijeće donijelo je odluku da će svima koji ih pohađaju plaćati trećinu troška, i na taj način bar donekle pomoći roditeljima. I dok se općinski čelnici trude privući sredstva i osigurati uvjete za gradnju dječjeg vrtića kako bi najmlađim Gunjancima omogućili primjerene uvjete za rast, razvoj i dopunjavanje obiteljskog odgoja, čini se da je interes roditelja izostao i da se više uzdaju u baka-servis.

Naime, Općina je na četrdesetak adresa poslala anketni upitnik roditeljima djece jasličkog i vrtićkog uzrasta, a samo njih četvero je odgovorilo i pozitivno se izjasnilo, što je, priznaje načelnik Gutić, poražavajući podatak.