Prekrasna probuđena priroda u proljeće je velikom broju građana samo veliko poprište borbe s alergenima. Iz dana u dan prate peludne prognoze, uzimaju terapiju, izbjegavaju boravak na otvorenom i raduju se kiši, uz koju će i nakon nje bar na trenutak odahnuti.

Sve su to znaci da je sezona alergija u punom jeku, a trenutno ju s visokim i vrlo visokim koncentracijama peluda u zraku, koje mjeri Zavod za javno zdravstvo OBŽ-a, predvodi breza, koje ima najviše u Aninoj i Vukovarskoj ulici.

Jeste li znali da se alergijski rinitis, ili osjetljivost na pelud, može pojaviti tek u kasnijoj životnoj dobi, ali i da se može “pritajiti” nekoliko godina pa ponovno aktivirati; da su alergijski rinitis i astma međusobno često povezani i da jedno stanje može utjecati na pojavu i razvoj drugoga, ali i da uz alergiju na brezu možete reagirati kada jedete jabuku? Sve to, ali i odgovore na pitanja kako se s takvim stanjima nositi i ublažiti ih, doznali smo od doc. dr. sc. Višnje Prus, dr. med., voditeljice Zavoda za reumatologiju, kliničku imunologiju i alergologiju. Kaže da su alergijski rinitis i astma nerijetko i jedinstvena bolest, koja se ipak zbog peluda breze javlja znatno rjeđe nego zbog drugih alergena.

- Čak oko 30 posto bolesnika s alergijskim rinitisom može razviti astmu, a kod bolesnika s već razvijenom astmom (zahvaćenim donjim dišnim putevima) i u većem postotku javlja se zahvaćenost gornjih dišnih puteva - alergijski rinitis, nerijetko je to jedinstvena bolest. Ne znači nužno da će postojati istovremeno, ali dobar dio bolesnika nosi sklonost nadržljivosti dišnih puteva pa reagira burno. Simpotome alergijskog rinitsa i astme, kaže, nipošto ne treba zanemariti, nego što prije treba potražiti savjet i pomoć, najprije liječnika obiteljske medicine, a zatim i specijalista ako je potrebno - smatra doc. dr. sc. Prus.

- Kod alergijskog rinitisa javlja se vodenasta, bistra sekrecija iz nosa, izraziti svrbež nosne sluznice, češće praćen svrbežom, crvenilom i suzenjem očiju, nepodnošenjem svjetla – fotofobijom, a može se javiti čak i svrbež ušne šupljine. Liječnik će tada osobu uputiti na daljnju obradu alergologu, i eventualno testiranje, koje je nabolje obaviti izvan sezone cvjetanja, kada je bolest u mirnoj fazi, najbolje u kasnu jesen i zimu, kada stane vegetacija – objašnjava doc. dr. sc. Prus. To, ističe, ne znači da rezultati neće biti pozitivni.

– Postoje tzv. stanice zlopamtila, koje će u ponovnom kontaktu s alergenom opet reagirati, a prisutne su i kad nema alergena u vanjskom okolišu. U slučaju pozitivnog nalaza, liječnik će, kaže, preporučiti uzimanje antihistaminika i lokalno spreja za nos, koji će smanjiti nadraženost sluznice i lokalnu eozinofilnu upalu – ističe Prus. Terapiju bi, kaže, trebalo početi uzimati desetak dana prije polinacije pa sve do kraja sezone, ali i nakon prestanka tegoba kraće vrijeme ako su sezonskog karaktetra – bilo da su vezane uz gornje dišne puteve - nos, oči, bilo da se radi o astmi – zahvaćenim donjim dišnim putevima. Simptomi astme su zaduha – nedostatak zraka, pri naporu, ali i u mirovanju. Može se javiti škripanje u plućima, odnosno otežano disanje i suhi podražajni kašalj – objašnjava doc. dr. sc. Prus. Kod breze je, kaže, važno istaknuti da može unakrsno reagirati s drugim alergenima.

- Osobe osjetljive na pelud breze kada jedu jabuku mogu osjetiti svrbež usne ili ušne šupljine, kao i na neke druge nutritivne alergene, što se naziva prioralnim sindromom, a što se može javiti izvan sezone cvjetanja – dodaje doc. dr. sc. Prus. Uz brezu, postupno se javljaju i drugi nositelji alergena – grab, topola i jasen, a tek slijede vrba, topola, platana, kopriva, trave, ambrozija...