DONJI MIHOLJAC

Pamtim loše godine i godine u kojima je zbog nestašice cijena prasaca u ovo vrijeme bila iznimno visoka, no godinu kao ovu, u kojoj već danima tražim prasce za domaći uzgoj i za koje sam spreman platiti i višu cijenu samo da ih nabavim, ali koje unatoč tome ne uspijevam pronaći na području cijelog ovog dijela Slavonije i Baranje – takvo nešto doista ne pamtim! - ogorčeno se Glasu Slavonije telefonski požalio jedan 50-godišnji čitatelj s donjomiholjačkog područja, želeći ukazati na problem nestašice prasadi koji iz godine u godinu postaje sve ozbiljniji.

Isti je čitatelj, koji svinje uzgaja isključivo za potrebe svoje obitelji u manjem svinjcu u svom dvorištu, već godinama dosljedan u svojoj namjeri da sam uzgoji svinje, sam proizvede kobasice i druge mesne prerađevine i tako nastavi obiteljsku tradiciju koja se u velikoj većini domaćinstava Slavonije i Baranje, unatoč postojanju uvjeta, odavno zapostavila. Stoga nastoji bar 10 mjeseci hraniti tovljenike biranom stočnom hranom koju je sam uzgojio ne bi li dobio što kvalitetnije meso. Međutim, posljednjih je godina u velikim brigama hoće li od te tradicije prisilno morati odustati, jer je nabava prasadi sve veći problem.

- Danima sam po oglasnicima, internetu i preko privatnih linija, poznanika i prijatelja tražio prasce za prodaju, ali bez uspjeha. Uzgajivači su mi uglavnom odgovarali da su u samo dva do tri dana prodali sve što su imali, čim su objavili oglas za prodaju te da im se dobar dio legla uništio zbog nedavnih temperatura, a da su i oni iznenađeni kolikom su se brzinom ove godine prodali prasci čija se cijena žive vage kretala između 17, pa čak u nekim mjestima i po 22 kune za kilogram - ogorčen je naš čitatelj.

Do prije 15-ak godina nezamislivu situaciju za Slavoniju i Baranju potvrdio nam je i Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruge uzgajivača svinja Republike Hrvatske. Jančo kaže da je nedostatak prasadi u prvom redu posljedica nedostatka krmača kojih je danas najviše u velikim zatvorenim sustavima, od kojih mali uzgajivači ne mogu kupiti prasad. Istovremeno, iz godine u godinu značajno se smanjuje broj krmača kod “malih” uzgajivača, kod kojih se inače kupovalo, a koji se zbog gubitaka prestaju baviti ovom vrstom poljoprivredne proizvodnje.

- Nije novost da je tov svinja posao kod kojeg već na početku znate da ćete biti na gubitku najmanje jednu kunu po kilogramu mesa, jer mesna industrija za kilogram svinjetine nudi osam kuna, a njegova prodajna cijena je devet kuna. Osim gubitaka, golem problem je i nepostojanje osiguranog tržišta za plasman svinjetine, neizvjesnost oko cijene i neprestana nesigurnost, pa ne treba čuditi što je i velik broj ljudi koji su se do jučer bavili svinjogojstvom zatvorio svoje farme i odselio se iz Hrvatske u potrazi za boljim životom - pojašnjava Jančo, koji cijelu ovu situaciju ocjenjuje katastrofalnom.

Prema njegovim riječima, velika većina onih koji su bili prisiljeni otići već sutra bi se vratili u Hrvatsku, samo kad bi se država prestala maćehinski odnositi prema domaćoj proizvodnji, smanjila brojne namete i uvjete poslovanja koji nikako nisu išli na ruku uzgajivačima. Šansu da se u dogledno vrijeme situacija ipak koliko-toliko pomakne s mrtve točke predsjednik Jančo vidi u namjeri i zainteresiranosti ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića da reanimira domaću svinjogojsku proizvodnju.

Da bi se u tome doista uspjelo, domaći uzgajivači svinja Ministarstvu poljoprivrede postavili su nekoliko osnovnih uvjeta, među kojima su u prvom redu preraspodjela PDV-a. Njome bi se proizvođačima koji fakturiraju prasce od 25 posto PDV-a omogućilo da zadržavaju 15 posto za unaprejđenje proizvodnje. Inzistira se i na energetskoj neovisnosti svinjogojskih farmi, u što bi se trebalo krenuti već u svibnju ove godine - postavljanjem solarnih elektrana značajno bi se smanjili troškovi farmi. Za taj projekt uzgajivači traže 50 posto povratnih sredstava od ukupnog iznosa investicije, što je HEP već načelno prihvatio. Treći je uvjet da se pojačaju kontrole uvoznog mesa te da se ukine ograničenje u prometu životinjama za Brodsko-posavsku, Vukovarsko-srijemsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju zbog svinjske kuge. Pojašnjavaju, naime, da je nakon provedenog monitoringa još 2016. godine utvrđeno da je situacija u ovim dijelovima Hrvatske zadovoljavajuća i da opasnosti nema, što je bio glavni preduvjet da se to ograničenje ukine.