U nešto više od dvije i pol godine postojanja, Muzej vučedolske kulture pokazao je potencijal iskorištavanja kulturne baštine i prezentacije u kulturnom turizmu, ali i razvoju gospodarstva.

Dobitnik je nekoliko značajnih arhitektonskih, muzeoloških i turističkih nagrada i priznanja, što je potvrda kako je na dobrom putu, prepoznat je u široj javnosti i ima budućnost. Tom prigodom razgovarali smo s ravnateljicom Mirelom Hutinec, koja je podsjetila da se od sredine 1980-ih godina prošloga stoljeća na Vučedolu sustavno održavaju arheološka istraživanja, a tada ih je vodio Gradski muzej Vukovar, u suradnji sa Studijem arheologije na Filozofskom fakultetu i Arheološkim muzejom u Zagrebu.

- Voditelj istraživanja bio je prof. Aleksandar Durman i još se tada planiralo, uz intenzivan turistički sadržaj, na lokalitetu prezentirati i nešto od arheologije. U Klovićevim dvorima, u Zagrebu 1988., održana je velika izložba “Vučedol - treće tisućljeće prije nove ere”, koja je osvijestila značaj vučedolske kulture i samog lokaliteta. Zbog agresije su na Vukovar istraživanja prekinuta, a nakon povratka 1998. postojala je opasnost od minsko-eksplozivnih sredstava. Arheološka se ekipa na lokalitet vratila 2001. i započela istraživanja na staroj sondi otvorenoj 1987. Već 2004. otvorena je nova sonda - navela je ravnateljica i dodala da je Gradski muzej Vukovar stvorio plan obnove, zbirke su vraćene 2001. i radilo se na njihovoj restauraciji, kao i na obnovi stalnog postava i muzejske zgrade.

Četiri godine poslije započeo je veliki projekt “Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol”, pod vodstvom Ministarstva kulture. Dio tog velikog projekta bila je obnova dvorca Eltz i otvorenje stalnog muzejskog postava, a paralelno je započela gradnja muzejskih zgrada na lokalitetu Vučedol.

- Jedinstven smo muzej po tome što imamo mogućnost prezentirati arheološku baštinu na mjestu njezina nalaska. Zgrada je dovršena 2012., a muzej je kao nova institucija od nacionalnog značaja osnovan 21. veljače 2013. Puno se toga na lokalitetu promijenilo i muzej je za javnost otvoren 30.lipnja 2015. Od tada imamo sjajnu ekipu od 11 zaposlenika.

- Muzej je serpentina od četiri kraka i posjetitelj prolazi kroz 19 prostorija od kojih svaka prezentira jednu temu u vučedolskoj kulturi. Time posjetitelj ulazi u svijet od prije 5000 godina, s obzirom na to da je poznato kako je vučedolska kultura pandan mezopotamskoj ili egipatskoj civilizaciji. Pokazujemo kako su Vučedolci živjeli, njihova bazična zanimanja, važnost doseljavanja prvih Indoeuropljana, koliko je bilo važno stočarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov, kako su stanovali, koja je bila koncepcija naselja te kako su se služili alatima - pojasnila je Mirela Hutinec i najavila kako će ove godine organizirati izložbu “Bez zanata nema alata”. U svakoj prostoriji muzeja pokazano je koliko je Vučedolac bio napredan te koliko mu je bila važna metalurgija. Prvi su proizveli broncu i serijsku produkciju metala - imali su dvodijelne kalupe iz kojih se moglo dobiti 50 identičnih sjekira. Prilagođavali su se okolišu, a lokalitet na Vučedolu bio je pogodan za uzgoj stoke i proizvodnju žitarica. Treći krak muzeja donosi priču o duhovnom, intelektualnom i spiritualnom životu Vučedolaca, duhovnoj nadgradnji i koliko su znali o prirodi oko sebe. Vučedolska je kuća prva prava indoeuropska kuća s tri prostorije, statički stabilna i ekološki optimalna. Kuće su stajale jedna uz drugu na 80 cm udaljenosti, imale su središnju prostoriju u kojoj se održavao društveni život, a bočne prostorije bile su manje, lijeva za spremište i pripremu hrane te desna za spavanje.

- Iza duhovnog života prezentiramo elemente koji govore da je Vučedolac poznavao ljudsku žrtvu te da su važne događaje na nebu obilježili ljudskom žrtvom. Na kraju antropološki donosimo Vučedolca, govorimo o tome kako je izgledao. Jedino što nam nedostaje je nekropola, dakle groblje naselja. Na kraju govorimo koliko je ta kultura značajna i što ju nasljeđuje. Oni su s najplodnijeg prostora Europe krenuli u potragu za rudama koje su im bile potrebne. Sve se rasplinjuje i dolaze dva nova nomadska vala s istoka i zapada pa se prelazi u pravo brončano doba. Nakon izlaska iz muzeja, posjetitelji mogu serpentinom krenuti u naselje i obići lokalitet, a nadamo se kako će ove godine početi prava realizacija izgradnje Arheološkog parka Vučedol, za što je Vlada RH osigurala sredstva preko europskih fondova - naglasila je ravnateljica.

U planu je gradnja znanstveno-istraživačkog centra, ne samo za proučavanje arheoloških ostataka Vučedolaca nego bi se u njemu proučavali Indoeuropljani, način na koji su došli na ovo područje, kako su izgledali i živjeli. Na proučavanju bi radili stručnjaci iz različitih oblasti: forenzičari, antropolozi, lingvisti te arheolozi. Također se planira uređenje infrastrukturnih elemenata - parkirališta, muzejskoga trga, uređenje obaloutvrde te stavljanje u funkciju restorana koji će biti u službi arheološkog parka.

- Do kraja prošle godine imali smo oko 150.000 posjetitelja. Iznimno puno radimo s mladima, od djece vrtićke dobi do studenata. Kroz naše je radionice u dvjema školskim godinama prošlo više od 2500 djece. Radimo izložbene projekte, tiskamo publikacije, surađujemo s filmskim festivalima, snimamo naše filmove, imamo predavanja i gostujemo diljem Europe prezentirajući muzej na stručnim i znanstvenim skupovima. Povratne su informacije pozitivne, kao i reakcije posjetitelja muzeja koji ističu da su puno naučili. Postav je muzeja zanimljiv i interaktivan, pun multimedije, dobrih tekstova i grafičkih prikaza te dobro komunicira s posjetiteljima svih dobnih uzrasta. Naravno, imamo obučene stručnjake, kustose i vodiče, koji interpretiraju vučedolsku kulturu - zaključila je Hutinec, uz poziv svim posjetiteljima Vukovara da dođu u Muzej vučedolske kulture.