ĐAKOVO - Iako mala zemlja, koja je u Uniji tek 3,5 godine, RH trenutačno ima 17 proizvoda čiji je naziv registriran na razini EU-a, a čime, zajedno s Austrijom, zauzima 12. mjesto prema broju registriranih naziva proizvoda, što je za tako malu zemlju velik uspjeh. Zaštićeni su proizvodi od Iloka do Prevlake, slani i slatki zalogaji. Posljednji proizvod čiji je naziv registriran na razini EU-a je savonski kulen/kulin, koji je upisan u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Potvrda je bogatstva ove gastroregije čiji su praktični i domišljati preci na svinjokoljama gledali da iskoriste što više “materijala” zaklane svinje – od prehrane do starinskog načina pranja rublja. Dosjetili su se kako od svinje ne dobiti samo slane, nego i slatke zalogaje – od sala mnogima omiljeni kolač - salenjake. Krije li se i u njima potencijal za zaštićeni proizvod?. Mnogi uglas kažu – da! Smatra to i ljubitelj tradicije Vlado Matoković iz Selaca Đakovačkih.

Sveto Trojstvo

- Tisto se preklapa tri puta kao simbolika Svetom Trojstvu - kaže Vlado.

Da salenjaci zaslužuju to priznanje smatra i Ružica Sivak iz Budrovaca. Pravi ih već 40 godina.

- Naučila sam ih raditi još kao cura, a znaju i moje kćeri, snaha. Salo mora biti što zrelije. Kada su klanja, ostavim salo, sameljem i spremim u frižider da ga imam i za poslije. Prije su salo žene strugale žlicom, a sada se melje, lakše je. Dakako da salenjake treba zaštititi, ali tko će to, nije seljak za to, on je samo naučio raditi - kaže Sivak.

A u Ministarstvu poljoprivrede kažu kako je, da bi naziv proizvoda bio zaštićen, tj. registriran na razini EU-a, potrebno u prvoj fazi ostvariti zaštitu naziva proizvoda na nacionalnoj razini, a uvjeti su jednaki tijekom postupka na nacionalnoj i na EU razini. “Postupak zaštite naziva oznakama iz sustava kvalitete može pokrenuti bilo koja skupina proizvođača čiji su članovi proizvođači toga proizvoda, ili pojedinac uz dokaz da je upravo on jedini proizvođač proizvoda.Da bi proizvod imao potencijal za zaštitu naziva, proizvođači moraju dokazati da se on svojim karakteristikama, posebnom kvalitetom ili ugledom razlikuje od drugih sličnih proizvoda te da su upravo te karakteristike posljedica utjecaja određenog zemljopisnog područja u kojem se proizvod proizvodi. Naziv proizvoda mora biti korišten u svakodnevnom govoru kroz duže vrijeme”, daju upute u Ministarstvu. Zahtjev za zaštitu naziva, kao sastavni dio dokumentacije, mora sadržavati specifikaciju proizvoda u kojoj su definirane sve ključne faze proizvodnje, opis gotovog proizvoda, zemljopisno područje proizvodnje, dokazi o sljedivosti, posebne karakteristike proizvoda koje ga čine različitim od ostalih sličnih, posebnosti zemljopisnog područja koje utječu na formiranje karakteristika proizvoda, te objašnjenje uzročno-posljedične veze karakteristika zemljopisnog područja i karakteristika proizvoda.

Na temelju podataka iz specifikacije, stručno povjerenstvo osnovano u Ministarstvu poljoprivrede donosi odluku o opravdanosti zahtjeva za zaštitu naziva te ako je ona pozitivna, obavijest o zaprimljenom zahtjevu objavljuje se u Narodnim novinama, čime počinje teće razdoblje u kojem bilo koja zainteresirana strana iz RH ima pravo uložiti prigovor na zahtjev. “Ako nije podnesen ni jedan prigovor, ministar donosi rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti, čime naziv proizvoda postaje zaštićen u RH”, kažu u Ministarstvu.

I Marko Vrhovac, vlasnik đakovačke mesnice “Vrhovac”, kaže, obožava salenjake.

– Domaćice se znaju raspitivati imamo li u prodaji sala. Može se naručiti, pa ga ostavimo – kilogram stoji 10 kuna - kaže Vrhovac. I on se slaže da ovu slasticu treba zaštititi.

U usporedbi s današnjim margarinima i maslacem, svinjsko salo je višestruko jeftinije ako se zna da za kilogram sala ne možete kupiti ni dva margarina po 250 grama, odnosno manje od pola maslaca od 250 grama.

Nakon ostvarene zaštite na nacionalnoj razini, skupina proizvođača posredovanjem Ministarstva podnosi Europskoj komisiji (EK) zahtjev za registraciju oznake na razini Unije. EK donosi odluku o opravdanosti zahtjeva za registraciju te ako je ona pozitivna, kao i tijekom postupka na nacionalnoj razini, u Službenom listu EU objavljuje se obavijest o zaprimljenom zahtjevu za registraciju naziva čime počinje teće razdoblje u kojem bilo koja zainteresirana strana iz zemalja članica EU-a ima pravo uložiti prigovor na zahtjev. Ako prigovor nije zaprimljen, oznaka postaje registrirana na razini Unije. 

Upravo su u postupku na EU razini međimursko meso s tiblice, slavonski med, zagorski mlinci, paška sol i lička janjetina, te maslinovo ulje naziva Istra.