Gost Osijeka prošloga je tjedna bio demograf Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu koji već godinama, zajedno sa svojim kolegama, upozorava hrvatsku vlast na alarmantne i poražavajuće demografske podatke u cijeloj Hrvatskoj, posebice izražene na njezinu istoku.

Sa Štercom smo uoči njegova izlaganja o toj temi na okruglom stolu organiziranom prošloga petka razgovarali o posljednjim demografskim podacima, ali i uzrocima takvog stanja.

Ima li pomaka u pristupu hrvatskih vlasti toj problematici, koja sve više opterećuje hrvatsko društvo u cjelini?

- Bez obzira na to koliko mi upozoravamo na tešku problematiku i negativne procese koji su zahvatili cijelu Hrvatsku, a praktički najviše Slavoniju i Baranju, tu nikakvog pomaka nema. Pokazatelj toga je i novi državni proračun u kojemu je Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku istina podignut iznos za sljedeću godinu, ali samo u okviru jednog stavka, a to su rodiljne naknade. A to je jedna od mjera, i to ne strateška, demografske revitalizacije, što znači da njih ta problematika zapravo malo zanima. Negativni će se procesi nastaviti i svake nam godine podaci potvrđuju sve veću negativnost. Moram priznati da me to jako iznenađuje i da to postaje ključna problematika budućnosti Hrvatske, rekao bih čak i domovinske sigurnosti ove zemlje. Jer naravno da nije isto imate li u sustavu tri ili četiri milijuna stanovnika. Ako se takav pad dogodi, a to je moguće, onda će to biti uglavnom starije stanovništvo, a mladi će nas u velikoj većini napustiti.

Znači, točne su one crne prognoze koje govore o dugoročno mogućem velikom padu broja stanovnika u Republici Hrvatskoj?

- Da, ja to izjavljujem vrlo često. Projekcije su sljedeće: mi godišnje gubimo oko 18 tisuća ljudi prirodnim putem, a vanjsko iseljavanje je prema službenim hrvatskim statistikama oko 40 tisuća. S tim što je prema statistikama zemalja useljavanja, primarno Njemačke, to bilo 57 tisuća samo za prošlu godinu, a u Austriju 5,5 tisuća. Znači, to je bez Irske, skandinavskih zemalja, Kanade i drugih zemalja u koje Hrvati iseljavaju, tako da je vrlo vjerojatno moguće da se i 80 tisuća ljudi u jednoj godini iselilo iz Hrvatske. Dodamo li tomu i tih 18 tisuća prirodnog pada, govorimo o vjerojatnom nestanku više od više od 90 tisuća stanovnika Hrvatske godišnje. Kada to pomnožimo s deset godina, ta je brojka zastrašujuća. Prema tome, ako se ti procesi nastave, a mi ništa ne napravimo i ne postavimo to u ključnu stratešku razinu odlučivanja u Hrvatskoj, onda se to može dogoditi.

Zašto ni jedna vlada dosad nije ozbiljno shvatila upozorenja hrvatskih demografa koja traju više od desetljeća?

- Zato što su sve vlade manje-više ovisile o gospodarsko-financijskim koncepcijama razvoja, a u njima je izuzetno važno kontrolirati nešto. To mi danas gledamo, što se tiče Agrokora i svega ostaloga. U tim gospodarskim koncepcijama ljudski potencijal nije bio primaran, a ljudski potencijal je najvrjedniji sadržaj i društva, i prostora, itd., on pokreće svaku djelatnost. Druga stvar je što ta problematika nema svog lobija u Hrvatskoj, o tome uglavnom govorimo mi znanstvenici i vi novinari, a mi ne činimo logistički sustav zemlje, pogotovo ne političkog sustava. I naravno da je onda svima problem zahvatiti iz proračuna i usmjeriti to u demografsku revitalizaciju.