Objavljeno 18. listopada, 2017.
Prvu godinu mandata obilježio je Agrokor zbog kojeg se Plenković razišao s Mostom
Vlada Andreja Plenkovića ovoga tjedna obilježava prvu godišnjicu rada. Prvu godinu Vlade koja je u Banske dvore došla 19. listopada prošle godine, obilježila je kriza u Agrokoru koja još čeka rasplet. Zbog Agrokora HDZ se razišao s Mostom s kojim je prvotno formirao vladajuću većinu te je u vlast ušao HNS. Kriza u Agrokoru u drugom je planu ostavila pozitivne rezultate u prvoj godini mandata na temelju kojih Plenković kaže da je to bila godina stabilnosti, a 2018. najavljuje kao godinu daljnjeg rasta i reformi. Koje su dobre, a koje loše karakteristike Vlade u proteklom razdoblju, pitali smo analitičare.
Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako su u odnosu na prvu vladu, a koju je Plenković sastavio zajedno s Mostom, važne samo dvije promjene. Jedna je, kaže, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, čiji dolazak ocjenjuje vrlo pozitivnim, a druga je imenovanje predstojnika Ureda premijera Davora Božinovića za ministra unutarnjih poslova, po njemu također izrazito dobrom izboru.
Manjak kapaciteta
- Plus Vlade koju vodi Andrej Plenković jest spremnost na reakciju, a minus manjak kapaciteta zbog kojih ta reakcija nije dovoljno brza. Čini se da je njihova generalna politika dobra, ali dijalog treba voditi efikasnije, a ne da jedna i druga strana u sporu mjesecima ponavljaju iste argumente i postanu svima dosadni, kao što je bio slučaj s micanjem ploče u Jasenovcu. Plus je svakako konsolidacija javnih financija, kao i činjenica da se ipak nešto napravilo s povoljnijim okruženjem za poslovanje. Minusi su opet vezani s relativno malim kapacitetom hrvatske javne uprave i izvršne vlasti, pa kada se pojavi jedan veliki problem, kao što je sada Agrokor, ljudi koji su se namjeravali baviti nečim drugim, moraju raditi na tome i izmiče im iz fokusa ono što su prioritetno željeli. Recimo, potpredsjednica Vlade Martina Dalić prije svega bavi se držanjem glave iznad vode zbog Agrokora, a ono što je mislila raditi, poput IPO-a HEP-a, ili smanjivanja parafiskalnih opterećenja, nužno trpi, ističe Gjenero. Prema njegovim riječima, na političkoj razini vidi se da Vlada odabire dugoročnu, pametnu strategiju, ali to ne radi dovoljno odlučno i brzo. Gjenero kaže i kako je Vlada pokušala smanjiti razinu političkih napetosti u društvu, a u tome je uspjela samo relativno.
- Dobra priča je kurikularna reforma. Činjenica da je premijer izravno uključen u nju govori da to jest ključan projekt za Vladu, a ne samo projekt o kojemu ovisi HNS, koji je pak svjestan da ako ministrica Divjak na napravi posao, njih u političkom smislu više nema. Očito je i Plenković svjestan da bi neobavljanje tog posla bio i njegov politički neuspjeh, i zato se odlučio voditi to povjerenstvo - kaže Gjenero, zaključujući kako bi za sve zajedno ocjena mogla biti solidna trojka. Iz zalaganja je, dodaje, nešto bolja ocjena, a iz kapaciteta nešto slabija.
Prema mišljenju stručnjaka za političku komunikaciju Krešimira Macana, najveći plus Plenkovićeve vlade već je spomenuta stabilnost, jer je ipak osigurao da ne idemo na treće parlamentarne izbore u tri godine. Imali bismo totalno nestabilnu vlast, a od toga novac bježi i bilo bi teško nastaviti stabilizaciju stanja. U pozitivno svrstava i “lex Agrokor”, jer je, kaže, sačuvao stabilnost gospodarstva pravodobnom reakcijom na tu krizu.
- Priča oko kurikularne reforme rezultat je koalicije s HNS-om. Ako je želio to vratiti prema centru, HNS-ovi zahtjevi Plenkoviću su omogućili da se to i dogodi. To jest pozitivan rasplet, odnosno da će na kraju ta reforma biti kompromis u smjeru prema centru, bez radikalizacije. Kada je riječ o vanjskoj politici tu ne popuštamo, faktor smo i stabilnosti i nestabilnosti. Zasad se Plenković nosi s onim što su mu ostavili prethodnici, nema previše njegovih pogrešaka, a teško je očekivati da će moći nešto posebno napraviti nakon arbitražne presude, s tim što su tu propustili pripremiti teren, kao što su to Slovenci napravili. Dojam je da smo zakasnili i u diplomatskoj i u javnoj reakciji - kaže Macan. Smatra da je sporna ploča maknuta na najbolji mogući način.
Bez reformskog zamaha
- Ploča je maknuta i maknut je dnevni pritisak, a ostaje na sijedim glavama da vide što je Ustavni sud presudio i koje su prakse drugih zemalja, da se to presječe jednom zauvijek. No, Plenković nije želio to prenositi na sebe, da to bude njegova odluka, jer je preveliki teret da ta odluka bude samo na premijeru. Plenkoviću bih u cjelini dao dobru četvorku, uzimajući u obzir sve okolnosti s kojima se suočava. Njemu dolazi na naplatu i Ina-MOL, mnogo stvari koje nisu jednostavno rješive, a mislim da mu je glavni problem to što još nije postavio tim koji vodi državu - zaključuje Macan.
Ekonomski analitičar Damir Novotny podsjeća kako svaka vlada može imati proaktivne i neutralne ekonomske politike.
- Oni su izabrali neutralnu ekonomsku politiku tako da nema velikog reformskog zamaha, niti se uopće bave reformama. Uži kabinet Vlade morao bi imati neku reformsku agendu, a oni to nemaju. Bavili su se djelomice i preslagivanjem Vlade, a sada ih je Agrokor potpuno zaokupirao. Ne može spašavanje situacije oko Agrokora, kako god oni to postavljali, biti reforma. Reforma mora obuhvatiti dio svega - reformu državne uprave i zdravstvenog sustava, u prvome redu, a baš u zdravstvu ništa se ne događa - zaključuje Novotny.
Igor BOŠNJAK
REJTING ISTI, ALI SU SE IZGLEDI PROMIJENILI NABOLJE
Davor Gjenero kaže da je odnos Hrvatske sa susjedima kompliciran, ali se ne čini da je na strani Vlade velika krivnja za zaoštravanje. “Za priču oko arbitraže sa Slovenijom bilo je jasno da će puknuti nakon odluke koju Hrvatska ne priznaje. Smjer je davno zacrtan, još onda kada smo odlučili da se povučemo iz te procedure. Nešto se napravilo u vezi sa Schengenom, što je jedna od ključnih stvari na kojima Vlada mora raditi. Odabir tima za to, na čelu s Božinovićem i državnom tajnicom Terezijom Gras, izrazito je dobar. Kao i odabir strategije ubrzanog pristupanja eurozoni. Tako da je Hrvatska i sada ono što je bila za Milanovićeve vlade: jedna od najmanje moćnih, ili najmanje moćna članica EU-a, rejting nam je ostao isti, ali su se izgledi promijenili nabolje”, smatra Gjenero.
JOŠ NIJE USTROJENA EFIKASNA VLADA
- Najveći uspjeh je nastavak financijske konsolidacije, deficit u skladu s očekivanjima i izlazak iz procedure prekomjernog deficita. Dakle, nakon niza godina prestajemo biti zemlja - gospodarski problem. Nije to samo Plenkovićeva zasluga, ali dogodilo se sada i on želi nastaviti taj trend. I treće, mislim da je njegov odlazak prema centru pozitiva. Maknuo je HDZ od Karamarkova “desničarenja” i miče ga prema centru. Izlazak Hasanbegovića iz Vlade dio je toga. Negativno je što još nije ustrojio efikasnu vladu. Zbog ovog razlaza s Mostom tek sada su se posložili u koaliciji sa HNS-om. Pozitivna je politička stabilnost, a negativno što još nemamo funkcionalnu vladu za koju znamo da drži sve konce u rukama. Doima se pomalo da gasi požare - smatra Macan.
BEZ DOGAĐAJA NA EKONOMSKOM PLANU
- Vladu zapravo zadovoljava inercija ekonomskog rasta koja se događa sama po sebi. Mislim da reformi tu neće biti, da će one izostati, jer nema uopće naznaka o privatizaciji državnih poduzeća. Ništa se tu ne događa, nego cementiraju političke pozicije sa svojim ljudima. Nema ni poboljšavanja uvjeta poslovanja kao što je to potpredsjednica Vlade Martina Dalić prethodno najavljivala, da će raditi na unaprjeđivanju uvjeta, rezanju birokratskih barijera i pojednostavljivanju procedura. Tu se doista ništa ne događa - zaključuje Novotny.