Druga imena ove biljke su dragomilije, divlji dragoljub i kapucinka, a njezina pradomovina je Peru otkud kao ukrasna biljka dolazi u Europu pod nazivom krvavi cvijet u 16. stoljeću. Poznata je kao biljka za dezinfekciju rana i prsnih tegoba u andskoj narodnoj medicini. U Europi se počinje uzgajati 1684. godine kao povrće te dobar lijek za liječenje plućnih bolesti.
Dragoljub je jednogodišnja puzajuća biljka s prepoznatljivim velikim okruglim mesnatim listovima i vidljivim razgranatim žilama lista i lijepim narančasto-žuto-crvenim cvjetovima. Cvate od svibnja do kraja srpnja. Okus joj je oštro aromatičan i pikantan.
U slobodnoj prirodi nalazimo dragoljub u svijetlim bukovim šumama. Uzgaja se najviše u vrtovima i cvjetnim loncima. U svježem stanju rabe se listovi i pupoljci. Bere se cijela biljka, list, cvijet i plod. Sušimo je brzo na toplom mjestu, u sjeni. Plod beremo kad potpuno dozri te sušimo na toplom mjestu u sjeni.
Antibiotski učinak
Zapadna pučka medicina rabi dragoljub kao: antimikrobik, antimikotik, antineoplastik, afrodizijak, antiskorbut, antibakterik, antifungal, antiseptik, depurativ, dermetik, diuretik, emenagog, ekspektorans, laksativ, purgativ, stimulans za liječenje: angine, bolesti bubrega, bronhitisa, groznice, gljivičnih infekcija, infekcija respiratornih organa, infekcija mjehura i mokraćnih puteva, infekcije streptokokom, iritaciju kože, prehlade, stafilokok, upalna stanja usta, za pražnjenje crijeva itd.
Dragoljub je sastavni dio ljekovitog kućnog biovrta uz bosiljak, bobovnjak, čili papriku, kadulju, metvicu, ružmarin, vlasac itd. Ljekovitim sastojcima antibiotskog, antibaktericidnog i antiseptičnog djelovanja u prvom redu ljekovito djeluje na pluća, bubrege i mjehur.
Zeleni plodovi dragoljuba dobro su kućno sredstvo za liječenje gljivičnih bolesti kože. Sjeme dragoljuba djeluje mikocidno te se rabi u liječenju gljivičnih infekcija.
Njemačka komisija E terapijski vodič za biljni lijek, preporučuje dragoljub za infekcije mokraćnog sustava, kašalj i bronhitis.
Ljekovito djelovanje
Cijelu biljku rabimo za liječenje:
l bolesti respiratornih organa i puteva (raznih vrsta bronhijalnog sekreta - katara - tvrdokorne sluzi, upalnih stanja, infekcija, kašlja, bronhitisa, kroničnog bronhitisa, astme, prehlade, gripe, nazeba, emfizema - proširenje pluća itd.)
l karcinoma (rabi se ekstrakt cijele biljke)
l bolesti bubrega, mjehura i mokraćnih puteva (infekcije, upalna stanja, zastoj mokraće, za jače mokrenje)
l bolesti vlasišta (pojačava rast i liječi tegobe vlasišta kose, rabi se tinktura)
l bolesti kože (akne, saboreja, za ispiranje raznih kožnih ozljeda, rana i posjeklina te kod raznih kožnih nečistoća, opeklina, osipa, kožnih erupcija itd.)
l bolesti jetre i žuči (slab rad te slabo lučenje žuči)
l bolesti oka (ispiranje čajem od cvjetova i mladih listova)
l ženskih bolesti (za regulaciju mjesečnice - emanogog, kupke)
l šećerne bolesti (dijetoterapija - miješane salate od listova dragoljuba, dragušca, sa svježom salatom ili svježim kupusom itd.)
l skorbuta (jedu se mladi listovi)
l te za jačanje spolnog nagona u muškaraca, (tinktura)
l candida - kandidijaza.
Kontraindikacije
Mogućnost dermatitisa u kontaktu s biljkom kod osjetljivih osoba. Mogućnost iritacije organizma s povraćanjem kod nekontrolirane ili prevelike količine konzumacije svježe biljke. Preporuka za izbjegavanje uzimanja u bilo kojem obliku dragoljuba osobama osjetljivog želudca, čira na želudcu, gastritisa itd.
Ivan LESINGER
Kulinarstvo
Mladi pupoljci i nezreli plodovi mogu se kiseliti u octu ili salamuri. Izvrsnog su pikantnog okusa te se rado rabe kao začin. Jestivi su svježi listovi, cvjetovi i pupoljci dragoljuba. Poznate su ljekovite salate od svježih listova dragoljuba u liječenju skorbuta. Kao začin rado se rabi za začinjavanje raznih juha, variva, sendviča itd.
Kiseljenje pupoljaka ili zelenih plodova
100 grama očišćenih pupoljaka ili zelenih plodova ubacimo u litru vruće vode u koju smo stavili 2 jušne žlice soli i 4 jušne žlice octa te kratko prokuhamo. Malo ohladimo te prokuhane pupoljke posložimo u sterilnu staklenku i prelijemo vodom u kojoj se kuhalo. Zatvorimo. Uporaba: rabimo za jelo kao pikantan začin.
Čaj
S 2 dl vruće vode prelijemo 1 čajnu žličicu bilja, poklopimo, pustimo da odstoji pola sata i procijedimo. Uzimamo 2-3 šalice čaja tijekom dana. Za obloge i ispiranje uzimamo 1 jušnu žlicu bilja na 2 dl vode.
Tinktura
200 grama listova i cvjetova močimo 30 dana u 1 litri 60-postotnog alkohola. Promućkamo povremeno tijekom močenja. Procijedimo.
Uzimamo 10-15 kapi tri puta na dan s malo vode ili čaja.
Vodeni ekstrakt
Usitnimo 200 grama cijele očišćene biljke u cvatu i prelijemo s 1 l vode. Poklopimo. Nakon 12 sati dobro protisnemo, to jest istisnemo i procijedimo dobiveni vodeni ekstrakt. Uzimamo 1-3 čajne žličice na dan s malo vode ili čaja.
Kupke
Poradi antibiotskog, antiseptičnog, antibakterijskog i antimikrobnog te antifugalnog ili mikocidnog djelovanja preporučuju se cjelovite kupke kod raznih kožnih bolesti ili sjedeće kupke kod ženskih bolesti.