Pročelnica Ljiljana Belajdžić na zahtjevnom je položaju. Naime, njezin je resor toliko širok da gotovo sve što se u Osijeku događa u prostoru, bilo da se gradi ili planira, ne može proći bez utjecaja njezinih službi.

- No upravo to predstavlja izazov na koji sam, s obzirom na prethodna radna iskustva, bila spremna. U tome vidim i velike prednosti zbog operativnosti u radu koju ova struktura omogućava pri provedbi kapitalnih infrastrukturnih i javnih projekata, što zahtijeva i planerske zadaće, građevinsko iskustvo, koordinaciju s tvrtkama iz sustava, ali i subjektima državnog proračuna pa sve do mikrolokacijskih pitanja u suradnji s mjesnim odborima i gradskim četvrtima. Sve me to na poseban način čini zadovoljnom, jer uz gradonačelnika i, naravno, moje kolege pročelnike, dajem i svoj doprinos ovom gradu - komentira Belajdžić.

Ako mora idvojiti projekt koji ju posebno raduje, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo, komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu ponajprije izdvaja produžetak popularne osječke promenade, šetnice uz rijeku Dravu u okviru projekta uređenja desne obale Drave koju sufinaciraju Hrvatske vode i Grad. Njome će se, konačno, ali i na najatraktivniji urbani i komunalni način, spojiti Donji i Gornji grad.

Izdvaja potom pješački nathodnik iznad južne obilaznice za spoj južnog i sjevernog dijela Stadionskog naselja te rekonstrukciju Trpimirove ulice s dvama kružnim tokovima što su financirale Hrvatske ceste, ali za čiju je realizaciju i Grad osigurao nužne preduvjete.

Skorašnjom primopredajom Kulturnog centra Eurodom, kako kaže Belajdžić, steći će se suvremeni uvjeti za buduća postignuća u kulturi. Programom stjecanja stanova osiguravaju se stanovi za zbrinjavanje stambeno potrebitih sugrađana, a istodobno se pokreću i aktivnosti na tržištu nekretnina.

Realizacija (n)ovih projekata uvjetuje i nove izmjene prostornih planova.

- Naša je obveza ove nove vrijednosti staviti u funkciju daljnjeg razvoja te gradski prostor i zemljište kao ključni resurs staviti u funkciju gospodarskog, prometnog, kulturnog i svakog drugog razvoja - ističe Belajdžić.

U njezinu je resoru i mjesna samouprava - gradske četvrti i prigradski mjesni odbori. I u odnosu prema njima pušu novi vjetrovi. Naime, bit će im dodijeljeno više novčanih sredstava iz gradskog proračuna.

- Ideja je omogućiti našim sugrađanima da oni aktivnije biraju projekte čiju realizaciju žele u svom neposrednom okruženju i time značajnije participiraju u 'gradogradnji' svoga grada, a ne da sve takve odluke uvijek dolaze iz sjedišta gradske administracije - pojašnjava Belajdžić. Ističe kako se proračunom za 2017. sredstva za Programe prioriteta GČ i MO povećavaju s ovogodišnjih šest na čak deset milijuna kuna.

Valja istaknuti i to da realizaciju “europskih” komunalnih i vodoopskrbnih projekata prati i rekonstrukcija nogostupa, sadnja zelenila i energetski učinkovita javna rasvjeta. Također, program sufinanciranja obnove kulturne baštine i secesijskih pročelja sredstvima spomeničke rente, čija je realizacije počela ove godine, iznimno je dobro prihvaćen. Javni je poziv otvoren i nadalje, a lista se kontinuirano dopunjava pročeljima čija će se obnova financirati za to planiranim proračunskim stedstavima i u 2017. godini. D. Kuštro