VALPOVO – U povodu proslave Dana grada Valpova, posjetitelji Muzeja Valpovštine imali su priliku ovoga tjedna uživati u izložbi pod nazivom “Tiskana ostavština valpovačkih vlastelina”, koju je, kao treću izložbu zaredom, uređenjem prostora potpomogla tvrtka INA, dok je Ministarstvo kulture pomoglo u realizaciji izložbe i kataloga.

“Izložbom Tiskana ostvaština valpovačkih vlastelina, želimo prezentirati i taj dio ostavštine koji je samo u naznakama prisutan na stalnoj izložbi o bivšim vlasnicima dvorca. Osim bogate biblioteke od 9000 knjiga, koja se sada nalazi u Muzeju Slavonije u Osijeku, u Muzeju Valpovštine nalaze se i razne mape, primjerice Hrvatski građevni oblici, original iz 1905. godine, album zaslužnih Hrvata XIX. st., mape s reprodukcijama umjetničkih djela iz poznatih europskih muzeja s kraja 19. stoljeća, notne knjige iz 19. stoljeća, razni stari fotografski, sportski i zdravstveni priručnici, enciklopedijska izdanja na njemačkom i mađarskom, prvi brojevi stručnih publikacija na hrvatskom jeziku... Neke od knjiga iz ostavštine u Muzeju prava su umjetnička djela iz razdoblja secesije. Papirnati tiskani predmeti iz vlastelinske ostavštine inventirani su u pojedinim muzejskim zbirkama i muzejskoj knjižnici i nisu do sada prezentirani na izložbi kao zasebna cjelina”, pojašnjava kustosica Muzeja Valpovštine i autorica najnovije izložbe Mirjana Paušak.

Kada je pak riječ o vlastelinskoj knjižnici te tiskanoj ostavštini izvan fundusa Muzeja Valpovštine, važno je napomenuti da je ovdje riječ o zbirci prikupljanoj generacijama, a u kojoj se nalaze primjerci tiskani još u 16. stoljeću. Malo je poznato da je tiskana građa koja se nalazi u Muzeju Valpovštine dugo vremena bila pohranjena kod Margite Pavliček, bivše djelatnice, najvjerojatnije kuharice u dvorskom domaćinstvu grofice Julije Normann. Nakon pronalaska predmeta u Odžacima (Vojvodina), vrijednosti su 1963. predane Muzeju Valpovštine. Danas je većina ovih predmeta izložena na stalnoj izložbi Ostavština plemićke obitelji Prandau Normann u Muzeju Valpovštine. Među tim predmetima bilo je i više od 500 knjiga, albuma i fotografija. Drugi dio tiskane građe pronađen je u raznim prostorijama dvorca.

“Od nekoliko stotina knjiga iz ostavštine obitelji Prandau Normann izdvojili smo nekoliko posebno zanimljivih knjiga zbog svojih umjetničkih ilustracija i same opreme knjige, kao što su “Knjiga cara” - ilustrirani životopis cara i kralja Franje Josipa I., tiskana 1898. u Beču, Budimpešti i Leipzigu i remek-djelo je bečke secesije, zatim knjige “Izgubljeni raj”, iz 1899. “Don Quiote” iz 1872., te drugim zanimljivim izdanjima”, pokazuje kustosica. Među tiskanom građom više je kompleta leksikona i enciklopedija, a nama je posebno bila zanimljiva enciklopedija Austrougarske Monarhije.

U priči o tiskanoj ostavštini nikako ne bi trebalo zaobići ni stare notne knjige, priručnike i novine, te misale i molitvenike koji zorno govore o uspomenama na događaje u vjerskom životu. Kustosica Paušak pak ističe zanimljivost prikazanu i na ovoj izložbi, da je grof Rudolf Normann imao molitvenik i na hrvatskom jeziku. Ako se ta činjenica poveže s podatkom da je i njegova nadgrobna ploča u kapeli svetog Roka jedina od svih 17 nadgrobnih ploča pisana hrvatskim jezikom, definitivno je da i ovaj podatak otvara prostor za proučavanje grofovih političkih uvjerenja, a koja do danas nisu stručno dokumentirana. Lidija ANIČIĆ