Objavljeno 19. travnja, 2024.
U hrvatskoj ekipi nastupit će u srpnju na svjetskom prvenstvu u Katowicama
IVANKOVO
Šimun Džalto iz Ivankova treći je put zaredom u sastavu hrvatske daktilografske reprezentacije i odlazi na svjetsko prvenstvo što se od 13. do 18. srpnja održava u Katowicama, u Poljskoj.
Ekonomsku i trgovačku školu Ivana Domca pohađao je u Vinkovcima, a sada je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i za koji će mjesec postati univ. mag. oec. "Naoružan" ekonomskim znanjem, krajem prošle godine otvorio je obrt "Klavis" za usluge raznih oblika prijepisa, od digitalizacije dokumenata do pretvorbe audiozapisa u tekstualni zapis, obučava mlade u daktilografiji i iza sebe ima već nekoliko zadovoljnih generacija polaznika koji su postali sudski zapisničari ili su se znatno ubrzali u poslu koji obavljaju.
Strogi kriteriji
- Ljubav i sklonost prema daktilografiji nastali su još u trećem ili četvrtom osnovne i sve se, zapravo, dogodilo slučajno. Priča je započela jednim online kvizom znanja koji sam redovito igrao, a cilj kviza bio je precizno i što brže odgovoriti na postavljeno pitanje. I tako, da bih skupio što više bodova na kvizu, da bi moji odgovori bili najbrži i najprecizniji, učio sam daktilografiju. I evo, četrnaest godina poslije treći put zaredom idem predstavljati hrvatsku na svjetskom daktilografskom prvenstvu – prisjeća se svojih početaka Šimun Džalto dodajući kako trening i vježba ovise o tipu natjecanja ili disciplini u kojoj se natječe.
U srednjoj školi jedna od tematskih cjelina jednog predmeta bila je i daktilografija i tu je nastavnica vidjela kako Šimun odskače od drugih i pomogla mu da razvija svoj talent.
- Na tome sam joj zahvalan jer je to u suštini i bio temelj za otvaranje obrta u kojemu sada radim, kao i temelj za brojna natjecanja koja imam iza sebe. Na natjecanju se boduje broj znakova koje otkucamo. Taj je sistem vrlo jednostavan: jedan precizan znak jednak je jednom bodu, jedan pogrešno napisan znak znači 100 bodova manje. Dakle, ako napišemo 105 znakova s jednom greškom, nama se broji kao da smo napisali 5 znakova. Zbog toga i jest bitno kalkulirati između brzine i preciznosti. Greške se strogo kažnjavaju, no ponekad ih je u tolikoj brzini teško primijetiti. Primjerice, ja prosječno tipkam 11 znakova, slova, po sekundi i tu je zbilja teško primijetiti grešku u tekstu. Grešku treba osjetiti na tipkovnici – kaže Šimun i dodaje kako mu je drag uspjeh rezultat s prošlog svjetskog prvenstva u disciplini "Real time speech capturing", a to je disciplina u kojoj natjecatelji dobiju audiozapis u trajanju od 10 minuta koji se iz minute u minutu drastično ubrzava. Poanta je što je duže moguće pratiti taj ubrzavajući audiozapis i u isto vrijeme zadržati preciznost.
Biti u sastavu hrvatske reprezentacije poseban je osjećaj, kaže Šimun, posebna čast i neizmjeran ponos, a u isto vrijeme i adrenalin i strah, jer želi biti što bolji i ostvariti što bolje rezultate.
Ustrajnost je ključna
- Odlasci na svjetska natjecanja imaju posebnu čar. Na natjecanju je najteže ostati fokusiran i fizički spreman. Jer tipkati 30 minuta, a u svakoj od tih 30 minuta davati svoj maksimum, nije nimalo lako. Reprezentativac sam postao 2019. godine pobjedom na državnom prvenstvu u daktilografiji. Svjetsko prvenstvo održalo se u Cagliariju, a iza toga sam pobijedio na još nekoliko državnih prvenstava, stoga mi je to otvorilo priliku predstavljati hrvatsku u Maastrichtu, a ove godine i u Katowicama. Mislim da ne postoji nekakvo ograničenje do kada se netko može natjecati. Neki od vrsnih svjetskih daktilografa imaju po 40+ godina, pa vjerujem da ću na natjecateljskoj sceni biti još nekoliko desetljeća. Ono što se može pojaviti kao potencijalni problem bolovi su u zglobovima prstiju, no i to se razriješi određenim pokretima, vježbama, raznim kremama i masažama – kaže Šimun. daktilografski reprezentativac, koji je pobjedom na ovogodišnjem državnom prvenstvu u Bjelovaru osigurao mjesto u reprezentaciji za svjetsko prvenstvo. U međuvremenu će biti online natjecanje na kojem sudjeluju natjecatelji iz cijeloga svijeta, kao i natjecanje koje već nekoliko godina hrvatski daktilografi održavaju s kolegama iz Poljske.
Poruka mladim stenografima?
- Mladima bih poručio da slušaju svoje mentore. Da budu ustrajni i da, kada ne ide po planu, najviše "pritisnu" i daju sve od sebe. Jer kada prebrode te teške trenutke u "karijeri", dat će si do znanja da mogu izdržati apsolutno sve. Poručio bih im da se priključe natjecanjima, kao i Hrvatskom stenografskom društvu, jer nikad ne znaju koja će im sve vrata ustrajnost otvoriti – zaključuje Šimun Džalto.
Miroslav Flego
Pripreme za daktilografsko natjecanje
- Ja se, primjerice, ove godine prvi put natječem u svih sedam disciplina i te su pripreme visoko intenzivnog karaktera. No, kada je riječ o “čistom” prijepisu, to je disciplina u kojoj dobijemo papire s tekstom, a mi ih trebamo što je više i preciznije moguće u pola sata utipkati u računalo i tada moja priprema ima nekoliko faza. Prva je rad na brzini, gdje ne pazim na svoje greške i ne koristim backspace, i tu dobijem potrebnu brzinu. Sljedeća je faza rad na preciznosti, kroz koju se trudim ići sporije, ali i završavati vježbe bez greške, a treća je faza spoj prvih dviju, kombinacija brzine i preciznosti, gdje se traži savršen omjer tih dviju vještina. Bitno je imati stol i stolac u određenoj visini, sve mora u milimetar biti naštimano pa tek onda mogu krenuti s natjecanjem - pojašnjava Šimun i prisjeća se kako je njegovo prvo daktilografsko natjecanje bilo 2015. godine - državno prvenstvo u organizaciji Hrvatskoga stenografskog društva, na koje je došao kao srednjoškolac.