Poučna staza Tvrđavica, projekt Hrvatskih šuma realiziran 2021. godine iz želje za revitalizacijom popularne osječke "šumice", prostora uz lijevu obalu Drave smještenog između pješačkog mosta i kupališta Copacabana, koja je na nezadovoljstvo Osječana bila posječena 2013. godine, od samog je otvaranja na meti vandala koji uništavaju drvenu galanteriju, vidikovce, edukativne panoe, koševe za otpad i drugu opremu, doznajemo od voditelja ovog projekta iz Hrvatskih šuma, Dalibora Pleše.

S druge strane, Osječani koji znaju cijeniti taj komadić prirode u koju su integrirani sadržaji za edukaciju, odmor i rekreaciju, kao i turisti koji dolaze u Osijek, ističu dragocjenost kakvu posjeduje malo koji grad - šumu nadomak njegovom središtu i prekrasne poglede koji se pružaju s dva vidikovca postavljena na rubovima šume.

- Otkako smo uređenje Poučne staze priveli kraju, svaki mjesec nešto obnavljamo. Ondje se, naročito noću, okupljaju mladi koji razbijaju stakla informativnih panoa, a oštećuju i vidikovce koje smo već obnavljali, šaraju sprejevima u boji... - otkrio nam je u razgovoru Pleša, koji dodaje da je protiv jednog od takvih pojedinaca pokrenut i prekršajni postupak, nakon što ga je pri uništavanju javne imovine snimila kamera na koju nije računao.

Zahvaljujući angažmanu Hrvatskih šuma i njihovoj brizi o ovom prostoru nakon sječe 2013. godine, te pošumljavanja autohtonim vrstama, treća se faza projekta ogledala u postavljanju različite opreme (pješačkih staza, vidikovca, nedstrešnice, obavijesnih ploča) koje osim za sport i rekreaciju služi i u edukativne svrhe. Upravo je ovo posljednje - edukacija - nešto što, čini se, pojedincima najviše nedostaje.

- Povratne su informacije građana i turista vrlo pozitivne. Ističu ljepotu nedirnute šume u neposrednoj brzini središta grada, kroz koju prolazi šumska staza od drvene sječke, na kojoj pronalaze brojne informacije, a tu su i vidikovci koji pružaju prekrasan pogled na Osijek i tok rijeke Drave. U središtu se poučne staze nalazi i rondel s drvenom sjenicom i klupama za odmor, koje često koriste izletnici ili rekreativci koji ondje zastaju kako bi se odmorili, a za posjetitelje željne sportske rekreacije u prirodnom okruženju i na svježem zraku postavljene su sportske sprave - ističe Pleša koji kao stanovnik Tvrđavice dobro zna kako je taj teren nekoć izgledao.

- Na nekadašnjoj trim-stazi u vrijeme kada nije bio rasprostranjen toliki broj igrališta i sprava za vježbanje na njima, a govorimo o ranim 80-im godinama prošlog stoljeća, generacije ljudi iz grada i iz Tvrđavice dolazile su provoditi svoje slobodno vrijeme u šumi, neposredno smještenoj uz grad, udaljenoj samo kilometar od gradske vreve, prometne buke i vrućine asfalta. Brojni su sportaši u ljetnom razdoblju u toj šumi vježbali i trenirali na spravama u prirodi koja je pružala zaštitu od vrućine i pogleda ljudi - ističe naš sugovornik iz Hrvatskih šuma, doadajući kako im pomoć u održavanju poučne staze, košnjom i pražnjenjem koševa za otpatke, pruža i gradska tvrtka Unikom.

Staza je predviđena za šetnje i rekreaciju, s naglaskom na edukaciju, pa se tako na pet informativnih panoa mogu saznati razne informacije, od, primjerice, podatka kako je Marija Terezija davne 1796. godine izdala prvi Zakon o šumama na hrvatskom jeziku do onih o osječkoj flori i fauni te Tvrđavici, nekada poplavom dijelu grada.

Prema riječima voditelja Hrvatskih šuma u Osijeku Vlade Jumića, na prostoru "šumice" posađeno je 6000 sadnica domaćih vrsta, hrasta lužnjaka, poljskog jasena, divlje trešnje, bijele i crne topole te vrbe, a uklonjena je alohtona vrsta euroameričke topole. Nakon toga Hrvatske šume krenule su u projekt obnavljanja tog prostora kako bi se on što bolje prilagodio potrebama građana. Tražila su se rješenja koja su morala biti usklađena s gospodarskim planovima, jer to se područje nalazi u šumsko-gospodarskoj jedinici kojom gospodari Šumarija Darda i pod zaštitom je ekološke mreže Natura 2000 i regionalnog pojasa Mura - Drava, tako da ih nije bilo jednostavno ishoditi.

Vrijednost je ovog projekta Hrvatskih šuma 100 tisuća eura, od kojih je 85 posto sufinancirano iz Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020., odnosno novcem EU-a, a ostatak iz državnog proračuna.