Novosti
NAPREDAK HRVATSKE U EUROPSKOM DIGITALNOM DESETLJEĆU

Umjetna inteligencija neka će radna mjesta ukinuti, ali će i stvoriti druga
Objavljeno 17. travnja, 2024.
Digitalna transformacija ključna je za razvoj Hrvatske, kao i primjena inovacija i umjetne inteligencije (UI), jer se time može podići produktivnost i konkurentnost poduzeća, poručila je direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) Andrea Doko Jelušić s konferencije "Digitalna Hrvatska 2030.".

Na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji AmChama okupile su se brojne članice te komore, predstavnici vlasti i raznih institucija, a osim o digitalnoj transformaciji raspravili su i trendove s UI-jem, "machine learninga" (ML) ili strojnog učenja te inovacija, na što su, kako kaže Doko Jelušić, fokusirane globalne kompanije. "Željeli bismo da budu svjesne da se tu radi i o jednom prijelomnom trenutku u smislu uvođenja UI-ja u poduzeća. To će potencijalno ugroziti neka radna mjesta, ali i, kao i druge inovacije, stvoriti nova. Doko Jelušić smatra i da je stoga važno nastaviti s razvojem digitalne infrastrukture, kao i vještina te digitalnih usluga i u privatnom i javnom sektoru, ali i digitalne uključenosti i da tehnologija bude dostupna svima.

Zastupnik u Europskom parlamentu (EP) Karlo Ressler naglasio je da je zbog potrebe reguliranja AI-ja kao središnje tehnologije u digitalnoj transformaciji ekonomije i društva, Eurpska komisija predložila, a EP 2024. usvojio Uredbu o umjetnoj inteligenciji. "To je prvi put ne samo u Europi nego i globalno da se uspostavlja temeljna pravila na način stupnjevanog rizika, da primjena UI-ja koja predstavlja veći sigurnosni rizik zahtijeva i veće standarde usklađenosti. Ideja je postići da se na temelju europske regulative dogodi jedan širi tzv. briselski efekt, da i one kompanije koje nemaju sjedište u Europi prihvate ta pravila kao globalna", naglasio je Ressler te dodao da je uredba obvezujuća za sve članice EU-a.

Predsjednica uprave tvrtke Poslovna inteligencija Lidija Karaga rekla je kako UI otvara mnoga vrata i sve više poduzeća i u Hrvatskoj traži načine kako je upotrijebiti. "Podatke koje neka tvrtka ima mora tretirati kao i bilo koju svoju drugu imovinu te ih mora održavati, kao i strojeve. Sveobuhvatno upravljanje podacima ključno je za primjenu UI-ja. Za kvalitetu i upravljanje podacima treba imati posebnu odgovornu osobu i tim, da se znanje o upravljanju njima stalno podiže. O tome ovisi koliko će biti koristi od umjetne inteligencije", kaže.

Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić ističe da Hrvatska dobro napreduje u digitalizaciji i prema standardima europskog Digitalnog desetljeća, jer je ojačana državna informacijska infrastruktura i donesena digitalna strategija, program kako ćemo sudjelovati u dostizanju digitalnih ciljeva EU-a. Važnim vidi i što je prije dva tjedna prihvaćeno i konačno izvješće RH, čime je ispunjen i jedan od ciljeva pristupanju OECD-u. "Da bi digitalna transformacija bila uspješna, građani moraju prihvatiti digitalne tehnologije, a s obzirom na to da digitalne vještine u Hrvatskoj ima više građana nego što je prosjek EU-a te se sada više od 55 posto koristi e-uslugama, to ohrabruje i na dobrom smo putu", rekao je Gršić. H
POKRETAČ RASTA
Nova voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević naglasila je da EK digitalizaciju s primjenom novih tehnologija i inovacijama vidi kao nužnost i pokretače napretka i gospodarskog rasta, da se ulaže oko 250 milijuna eura u poticanje primjene i još oko 43 milijuna eura u tzv. akt o čipovima odnosno pokretanje njihove proizvodnje u Europi, s ciljem da do 2030. oko 80 posto europskog stanovništva ima digitalne vještine. "Ipak, u svemu moramo biti i oprezni u pitanjima privatnosti, odgovornosti i uključivosti", rekla je Zrinka Ujević.