U Hrvatskoj kontinuirano raste potrošnja lijekova, pa je tako samo u 2022. cjelokupni promet lijekovima bio veći od deset milijardi tadašnjih kuna, odnosno 5,4 posto više nego u 2021. godini. Podatak je to iz publikacije Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji lijekova u Hrvatskoj od 2018. do 2022. godine.

Podatci su prikupljeni iz javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima. Procijenjeno je da troškovi u 2022. godini odgovaraju iznosu od oko 2680 kuna po stanovniku. Ukupni financijski troškovi za lijekove u razdoblju od 2018. do 2022. prosječno su rasli 12,1 posto na godinu.

Najviše se trošilo u 2022. godini na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore, na drugom su mjestu bili lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, na trećem lijekovi koji djeluju na živčani sustav, četvrti su lijekovi za liječenje sustavnih infekcija, a peti su oni koji djeluju na kardiovaskularni sustav. Lijekovi za zloćudne bolesti i imunomodulatori čine 36,8 posto, ili više od trećine, ukupne potrošnje lijekova u kunama u 2022. Potrošnja na te lijekove u razdoblju od 2018. do 2022. snažno je rasla, te je u 2018. godini iznosila 1,595 milijardi kuna, a u 2022. godini 3,827 milijardi kuna, pa je u promatranom razdoblju povećana 2,4 puta, odnosno za 2,231 milijardu kuna. S druge strane, po definiranim dnevnim dozama na 1000 stanovnika u 2022. godini prvi su lijekovi za kardiovaskularni sustav, drugi za probavni sustav i mijenu tvari, treći za živčani sustav, a četvrti su lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe. Kako navodi HALMED, od 2018. do 2022. postoji trend povećanja potrošnje lijekova u definiranim dnevnim dozama na 1000 stanovnika s prosječnim povećanjem od 7,3 posto godišnje. Cjepivo protiv COVID-19, čija je intenzivna primjena počela 2021., bilo je lijek s najvećom potrošnjom u toj godini.

Od 2018. do 2022. lijekovi propisani na recept činili su između 91 i 93 posto prometa. Među lijekovima na recept uvjerljivo najviše novca u 2022. utrošeno je na pembrolizumab, lijek koji se koristi kao imunoterapija za liječenje raka - čak 371 milijun kuna. Na drugom je mjestu ibrutinib, za liječenje određenih vrsta raka krvi, koji je stajao 165 milijuna kuna. Gledajući potrošnju po definiranim dnevnim dozama, na vrhu je kolekalciferol (vitamin D), s 90 doza na 1000 stanovnika u 2022. Ostali lijekovi uglavnom su zadržali svoje prethodne pokazatelje, pa je tako na drugom mjestu atorvastatin, za regulaciju masnoća u krvi (64 doze/1000), a treći pantoprazol za želučane bolesti (59/1000). Promet bezreceptnih lijekova koji se izdaju u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama (over-the counter, OTC) po dnevnim dozama u petogodišnjem razdoblju iznosio je prosječno osam posto ukupne potrošnje lijekova, baš kao i vrijednost prometa OTC-a u ukupnoj potrošnji lijekova. U 2018. godini ukupna prodaja OTC lijekova iznosila je oko 554 milijuna kuna, a 2022. oko 674 milijuna. Po vrijednosti potrošnje na prvom mjestu je paracetamol (64 milijuna kuna u 2022.), a na drugom ibuprofen (60 milijuna kuna). U okviru definiranih dnevnih doza najviše se trošilo na acetilsalicilnu kiselinu (Andol, Aspirin... 55 doza/1000 stanovnika), a potom na ibuprofen (9/1000) i askorbinsku kiselinu - vitamin C (7/1000).

Kako navodi HALMED, prikazom potrošnje lijekova po županijama obuhvaćena je samo izvanbolnička potrošnja, čime je izbjegnuta mogućnost da ona u Zagrebu bude veća nego što doista jest, zbog toga što je u glavnom gradu najviše bolnica. U ukupnoj potrošnji po definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika vode Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Krapinsko-zagorska županija. U potrošnji po stanovniku vodeći su Zagreb, Šibensko-kninska, Bjelovarsko-bilogorska i Krapinsko-zagorska županija. Na nacionalnoj razini skupina lijekova koji djeluju na živčani sustav i osjetila ima treću najveću potrošnju od svih ATK (anatomsko-terapijsko-kemijskih) skupina u 2022., u iznosu od 997 milijuna kuna. Također, na trećem su mjestu po potrošnji u definiranim dnevnim dozama s 212 na tisuću stanovnika, s tim što je ta potrošnja bila veća 1,8 posto nego 2021., a financijska potrošnja bila je veća 7,3 posto. Uočene su velike i stalne razlike između pojedinih županija kada je riječ o potrošnji anksiolitika, hipnotika, sedativa, antipsihotika i antidepresiva. Kako ističe HALMED, u analizi rezultata mora se uzeti u obzir i činjenica da se veća potrošnja sedativa, psiholeptika i antidepresiva može dijelom pripisati općim uvjetima življenja i, posljedično, izglednosti i perspektivi.