Objavljeno 2. kolovoza, 2022.
Istraživanje iz 2021.: građani smatraju da Hrvatska u najvećoj mjeri pripada Mediteranu, zatim Balkanu pa Srednjoj Europi
Politička elita u Hrvatskoj već duga tri desetljeća ulaže velike napore kako bi se naš nacionalni identitet izmjestio s Balkana, pokušavajući nas pozicionirati kao jugoistočnu, srednjoeuropsku ili možda mediteransku zemlju. Hrvatske političke ideologije i stranke su kroz povijest često bile određene i svojom geopolitičkom orijentacijom. No kako sebe vide građani Hrvatske? Smatramo li se dijelom Srednje Europe, Mediterana i Balkana, pitanje je kojim su se pozabavila trojica znanstvenika - Nikola Petrović, Josip Bilić i Filip Fila s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Zapad pa jug
Na temelju stranačkih programa najrelevantnijih stranaka i anketnog istraživanja provedenog u listopadu i studenome 2021. godine na nacionalnom probabilističkom uzorku od 1500 ispitanika analizirane su geopolitičke preferencije i pozicioniranje hrvatskih elita i građana. Istraživanje je finanicirala Hrvatska zaklada za znanost, a rezultat je pod nazivom "Kulturno-civilizacijske i geopolitičke orijentacije hrvatskih stranaka i građana" izišao u časopisu "Političke analize".
Kroz obrazovni proces podučava se da se Hrvatska nalazi na razmeđi triju kulturno-civilizacijskih krugova: Srednje Europe (Mitteleuropa), Jugoistočne Europe (Balkan) i Južne Europe (Mediteran). U njemu se naglašavaju dominantni i intenzivni utjecaji srednjoeuropskoga kulturno-civilizacijskog kruga, te najslabiji "utjecaj jugoistočnoeuropskog kulturno-civilizacijskog kruga". No ispitanici vide pripadanje Hrvatske kulturno-civilizacijskim krugovima drukčije.
"Ispitani građani smatraju da Hrvatska u najvećoj mjeri pripada Južnoj Europi (Mediteran), zatim Jugoistočnoj Europi (Balkanu), te tek na kraju Srednjoj Europi (Mitteleuropa). Ovaj neočekivani nalaz možemo dijelom objasniti time što pitanje nije bilo formulirano s ciljem ispitivanja gdje građani smatraju da bi Hrvatska trebala pripadati. Ispitanici su vjerojatno svojim izborom izražavali i kritiku društvenih problema, koje se često prikazuju kroz koncept ‘balkanske krčme‘. S obzirom na sve veću važnost formalnih i neformalnih savezništava unutar Europske unije, zanimao nas je i stav građana o tome s kojim bi se državama članicama Hrvatska trebala najviše povezivati. Rezultati pokazuju da uvjerljivo prednjače zemlje Zapadne Europe, dok su članice Južne Europe dobile nešto veću potporu negoli zemlje Srednje i Istočne Europe", ističu autori istraživanja.
Većina ispitanika u skladu sa željom približavanja Zapadnoj Europi ima najpozitivnije stavove o Njemačkoj i Francuskoj - dvjema najmoćnijim zemljama u Uniji. Afinitet prema NATO-u, Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu nešto je niži nego onaj prema Europskoj uniji, Francuskoj i Njemačkoj. Nasuprot tome, kao zemlje s najnegativnijom percepcijom jasno se ističu Kina i Rusija.
Papa i Merkel
“Faktorska analiza pokazala je da se može govoriti o tri temeljne orijentacije hrvatskih građana, koje smo nazvali prozapadna, višegradska i protuistočna. Ispitanici imaju najviše povjerenja u papu Franju, te zatim naspram bivše njemačke kancelarke Angele Merkel. Čini se da na poredak lidera izrazito utječe kulturna bliskost, tako da su ispitanici imali pozitivniji stav prema Putinu nego prema liderima koji pripadaju udaljenijem religijskom krugu. Može se pretpostaviti da je invazija na Ukrajinu promijenila ovaj poredak i dala veći naglasak na geopolitičku prijetnju. Naša analiza pokazuje da ispitanici razlučuju između prozapadnih vođa i vođa koji su ili izravni suparnici euroatlantske orijentacije (Putin, Xi Jinping) ili su često kritični prema Zapadu, te se na neki način nalaze između Zapada i Istoka (Erdoğan, Orbán)”, dodaju znanstvenici.
Nikola Kučar
Napad na Ukrajinu mijenja odnose
”Postoji manjak istraživanja geopolitičkog pozicioniranja hrvatskih građana i elita, posebno otkad je Hrvatska ušla u EU i NATO. U našem istraživanju posebno nas je zanimalo kako hrvatski građani i političari vide položaj svoje zemlje u EU-u i svijetu, te kakva je njihova percepcija vodećih geopolitičkih aktera (lidera, država, nadnacionalnih organizacija). Naši anketni podatci pokazuju kako se ni u javnome mnijenju krajem 2021. godine nije moglo govoriti o jednoglasnoj potpori Zapadu. Gotovo četvrtina ispitanika imala je iznimno ili donekle negativno mišljenje o NATO-u, a nešto više od 15 % o EU-u. Prije invazije na Ukrajinu čak 38 % ispitanika imalo je puno (9,3%) ili nešto povjerenja u ruskog predsjednika Vladimira Putina”, naglašavaju autori istraživanja.