Objavljeno 24. svibnja, 2022.
Treba proizvoditi energiju iz onog što imamo na poljima, to je
slamka spasa za opstanak proizvodnje hrane, rekao je Brlošić
Kako se u poljoprivredi može proizvesti energija i za tu energiju dobiti financijska sredstva? Upravo to tema je dvodnevne radionice pod nazivom "Lanci vrijednosti u bioekonomiji", koja se održava u Osijeku u organizaciji Osječko-baranjske županije, Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i Energetskog instituta "Hrvoje Požar".
- Živimo u svijetu u kojemu je zbog COVID-19 i rata u Ukrajini došlo do poremećaja u poljoprivredi te su inputi porasli nekoliko puta. Stoga je danas nemoguće proizvoditi u poljoprivredi i pokriti troškove ulaganja na stari način. Zato je dobro da postoje nove ideje. Treba proizvoditi energiju, i to iz biomase, dakle iz onog što imamo na poljima. Možda je to jedina slamka spasa da bi opstala proizvodnja hrane u Slavoniji - rekao je Matija Brlošić, član Upravnog odbora HPK-a.
Ono što se predstavlja na ovom skupu novo je za Slavoniju, ali ne i za Europu. Tako je docentica Biljana Kulišić, ključna istraživačica u Energetskom institutu "Hrvoje Požar", istaknula da Europa već godinama radi na povećanju samodostatnosti u resursima, energiji i ljudstvu.
- Krize s kojima živimo pokazuju koliko je potrebno biti samodostatan i imati energiju. U tom smislu biomasa postaje nova nafta i novo zlato. Biomasu možemo promatrati kroz proizvodnju hrane, ali i sekundarno, kao mogućnost za proizvodnju čitavog niza novih visokovrijednih proizvoda, od kojih svaki ima poseban lanac vrijednosti. Primjerice, prilikom proizvodnje vina od grožđa možete raditi još bar pet proizvoda koji mogu minimalno dvostruko povećati vrijednost vaše primarne proizvodnje. Tako proizvođači postaju konkurentni, neovisno o klimatskim promjenama, idu na više tržišta i povećavaju učinkovitost, koristeći ono što već imaju. Stoga u radionici donosimo prijedloge, vezane primjerice uz proces proizvodnje vina. Od grožđa imamo pulpu, sjemenke, peteljke. Od sjemenki se radi ulje, no od tone grožđa dobijete 50 kg koštica i litru ulja, previše za sebe, a premalo za tržište. Zato savjetujemo poljoprivrednike kako premostiti taj jaz. Uz to, grožđe sadrži vrijedne molekule, važne za prehrambenu i farmaceutsku industriju, a od kožica se pravi grožđano brašno koje se koristi u pekarskim proizvodima - kaže docentica Kulišić.
Lucija Nađ, inženjerka okoliša i voditeljica EU projekata u Zelenoj energetskoj zadruzi, kaže: "Mi smo partner u ovom projektu, s ciljem promicanja rješenja grijanja na poljoprivrednu biomasu na ruralnim područjima u Europi. S našim partnerima istraživali smo energetski i tehnički potencijal te primjere dobre prakse. Ako bismo iskorištavali biomasu za grijanje, mogli bismo postići energetske klimatske ciljeve te razviti ruralni razvoj i kružnu ekonomiju."
Josip Miletić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, rekao je da ova radionica donosi nove ideje u poljoprivredi, jer kvalitetno korištenje resursa koje imamo ključ je našeg gospodarstva, ali i kvalitete življenja u Slavoniji. Vesna Latinović
Samo 4 % građana grije se na biomasu
”Prema istraživanju koje smo proveli 2021. godine na uzorku od 900 hrvatskih građana u Slavoniji i Istri, zaključili smo da 70 % građana pozitivno percipira korištenje poljoprivredne biomase za grijanje, a samo je 4 % koristi za tu namjenu. Valja znati da šumska, odnosno drvna biomasa nije isto što i poljoprivredna biomasa. Poljoprivredna podrazumijeva kukuruzovinu, slamu, ljuske od oraha, suncokretove sjemenke... U Slavoniji se treba fokusirati na pšenicu i kukuruz, a u Istri i Dalmaciji na ostatke od maslina i vinograda”, kaže Lucija Nađ.
Biljana Kulišić
Institut “Hrvoje Požar”
Biomasu možemo promatrati kroz proizvodnju hrane, ali i sekundarno, kao mogućnost za proizvodnju čitavog niza novih visokovrijednih proizvoda, od kojih svaki ima poseban lanac vrijednosti