Prema Prijedlogu izmjena Zakona o trgovini, koje je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a naša redakcija dobila na uvid, u Hrvatskoj će trgovine smjeti raditi 16 nedjelja u godini, uz određene iznimke. To je, podsjetimo, najavio i premijer Andrej Plenković u četvrtak, nakon sastanka vladajuće većine.

Aktualni Zakon o trgovini ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu trgovina. Članak 57., naime, propisuje da trgovac samostalno određuje radno vrijeme uzimajući u obzir potrebe kupaca i prava zaposlenika - plaće, radno vrijeme, prekovremeni i noćni rad, stanke te dnevni, tjedni i godišnji odmor.

Predloženim izmjenama Zakona o trgovini, odnosno propisanog radnog vremena, uređuje se temeljno pravo na tjedni odmor te pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života hrvatskih građana. Ispitivanje stavova javnosti koje je provela ove godine agencija IPSOS, upravo se to pokazalo važnim za hrvatske građane. Pokazalo se da za najveći broj hrvatskih građana nedjelja nije dan koji je ispunjen potrošačkim aktivnostima, mali broj sudionika istraživanja izjavilo je da kupnju obavlja svake nedjelje, a i, ako to čine, najveći broj građana tada kupuje u pekarnicama ili malim dućanima mještovite robe.

Istraživanje potvrđuje da rad nedjeljom, iako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan radni dan, nije kao takav prihvatljiv većini građana Hrvatske. Čak dvije trećine građana iskazuju negativne stavove spram rada nedjeljom, 72 % ispitanika uglavnom ili potpuno podržava prijedlog regulacije rada trgovina na način da se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora. Većina ih smatra da bi satnice koje bi poslodavci trebali isplaćivati za rad nedjeljom trebalo povećati 100 % ili više.

Podaci Porezne uprave Ministarstva financija za 2017., 2018., 2019. i 2020. pokazuju da su najprometniji fiskalni dani u trgovini petak (16 %) i subota (17 %), a najmanje prometa ostvari se nedjeljom (9 %). Slično je i s podacima o fiskaliziranim računima iz trgovina u 2020. godini, gdje je nedjelja zastupljena sa 7,92 % računa. Iznimka su trgovački centri, u kojima se najviše prometa ipak ostvari vikendom (subota 19,88 %, a nedjelja 15,13 %).

Kada je riječ o pravnim temeljima za reguliranje rada nedjeljom, Konvencija 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada iz 1957. godine te Europska povelja o socijalnim pravima, uređuju da se razdoblje tjednog odmora mora, kad god je to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora. Također, Ustavni sud je odlukom iz 2009. utvrdio da je u pravnom poretku RH nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora. I članak 75. Zakona o radu propisuje da radnik tjedni odmor koristi nedjeljom.

Praksa rada trgovina nedjeljom drugih zemalja Europske unije je različita. Estonija, Finska, Bugarska, Češka, Danska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Portugal ih imaju otvorene bez regulirane zabrane i ograničenja radnog vremena. I u Slovačkoj i Rumunjskoj su otvorene, osim u slučajevima propisanih državnih praznika. U Austriji su zatvorene, uz izuzeća koja su dopuštena u turističkim područjima, kolodvorima i benzinskim postajama, a pojedine pokrajine mogu propisati dopuštenje rada pokrajinskim zakonom. U Belgiji, Cipru, Francuskoj, Njemačkoj, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji, Grčkoj, Islandu, Mađarskoj i Španjolskoj su uglavnom zatvorene, uz određena izuzeća vezana uz vjerske ili nacionalne blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta, prodaju određene vrste robe i dr. U Njemačkoj je pravo na neradnu nedjelju zajamčeno Ustavom.