Devedeseta godišnjica rođenja Vukovarca koji je u 65 godina dugom umjetničkom radu ostavio nemjeriv trag u kulturi grada na Dunavu bila je više nego dovoljan povod da Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru, u suradnji s Gradskim muzejom Vukovar, organizirao znanstveno-stručni kolokvij njemu u čast Vukovarski pojmovnik.

Braneta Crlenjaka (1930.- 2014.) mnogi zovu legendom Vukovara, a to je taj slikar, kipar, medaljer, crtač, pjesnik i grafičar zaslužio predanim radom, ponajprije nastojanjem da sačuva od zaborava terminologiju koja je oblikovala podrijetlo naziva ulica, običaje i zanate, što je najbolje zabilježio u knjigama Razvitak vukovarskih ulica i Ribolov u Vukovaru kroz stoljeća.


- Pokušali smo osvijetliti sve aspekte njegova stvaralaštva, tako da je svatko od sudionika prezentirao određeni segment Crlenjakovih aktivnosti. Akademik Pavao Pavličić iznio je svoja sjećanja na Crlenjaka, naglašavajući kako je ostao u kolektivnoj memoriji Vukovaraca, posebice jer je pokazao koliko pojedinac može učiniti na očuvanju kulture i identiteta cijeloga grada - rekla je Vlasta Novinc, upraviteljica Zavoda u Vukovaru, navevši kako je na kolokviju iznesen niz podataka o Crlenjakovu radu i životu. Svako je izlaganje bilo edukativno, jer su govorili ljudi koji su s Crlenjakom surađivali, osobno svjedočili njegovu entuzijazmu i nepresušnoj želji da zabilježi brojne podatke iz povijesti grada, čime je postao kroničar vremena u kojem je živio.


Ružica Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, govorila je o Crlenjaku kao kustosu Zbirke Bauer i dugogodišnjem suradniku Muzeja. Pet je godina bio kustos u Galeriji umjetnina.


- Potom je započeo razgovor s Antunom Bauerom da njegova donacija dođe u Vukovar. Naime, još je 1946. Bauer dao prvu donaciju; stari namještaj, rimski novac i slike, što je bio temelj za osnivanje Muzeja. Poslije je postupno donirao više slika i stvoreni su uvjeti za formiranje Zbirke Bauer. Kao skupljač htio je da zbirka nosi njegovo ime i bude njegovo vlasništvo, što je u to vrijeme, početkom 60-ih godina prošloga stoljeća, bilo nemoguće. Crlenjak je vodio pregovore s "narodnim odborom" što nije u početku urodilo plodom, jer nisu prihvaćali privatno vlasništvo. Tek je 1966. formirana Zbirka Bauer i Galerija umjetnina - istaknula je Marić.


Kao voditelj Galerije organizirao je izložbe za brojne umjetnike, no i intenzivno radio na likovnom polju, bez obzira na to što je bio profesor književnosti i povjesničar umjetnosti. Okušao se u brojnim granama umjetnosti i na samostalnim izložbama predstavio bogat likovni opus.

- Kao predsjednik Društva Hrvatski dom 1990. organizirao je obnoviteljsku skupštinu Hrvatskoga doma, što je u to vrijeme bila svojevrsna senzacija, s obzirom na to da je riječ o društvu koje je ukinuto nakon Drugog svjetskoga rata. U prognaničkim je godinama kao aktivni intelektualac bio sudionik formiranja Muzeja Vukovara u progonstvu, na poticaj tadašnjega ministra Bože Biškupića. U Muzeju Mimara smo 1995. organizirali izložbu Crlenjakovih crteža Vukovara. Nakon povratka smo priredili niz izložbi slika, s tim što je kataloge za sve izložbe radio Zdravko Dvojković, dugogodišnji kustos u našem muzeju. Kruna svega je kompleksno predstavljanje Crlenjakova djela u velikoj monografiji "Život posvećen umjetnosti", što je također Dvojkovićeva zasluga - naglasila je Marić.


Kada je riječ o Crlenjakovim knjigama, iznimno je važna ona o vukovarskim ulicama, tiskana 1975. u vlastitoj nakladi, a 30 godina poslije Gradski muzej Vukovar napravio je reprint. Bio je to važan temelj za arhitektonsku i umjetničku obnovu Vukovara. U knjizi je naveden popis svih ulica, uključujući i objašnjenja pojedinih naziva, specifičnih za Vukovar.
Prema ocjeni mnogih, Crlenjak je nedvojbeno najveći umjetnik kojega je Vukovar dao, koji se od drugih izdvajao neumornim radom i urođenim talentom.