Sonda Europske svemirske agencije (ESA) lansirana je u nedjelju navečer prema lokalnom vremenu s Cape Canaverala na Floridi, u suradnji s američkom NASA-om kako bi proučavala Sunce.

"To je bila predivna slika. I odjednom se stvarno osjetite povezanim s ostatkom Sunčeva sustava", kazao je Daniel Mueller, znanstvenik ESA-e nakon lansiranja.

Sonda nosi sa sobom deset znanstvenih instrumenata koji će, između ostalih, proučavati oluje koje mogu biti kobne za telekomunikacijsku infrastrukturu.

Nakon što prođe Venerinu orbitu, a potom i Merkurovu, satelit, čija će maksimalna brzina dosegnuti 245.000 kilometara na sat, moći će se približiti Suncu na 42 milijuna kilometara, što je manje od trećine udaljenosti Zemlje od Sunca.

Iz te putanje Solar Orbiter "moći će izravno promatrati Sunce", rekao je za AFP Matthieu Berthomier, znanstvenik Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) koji radi u laboratoriju za fiziku plazme pri francuskoj École polytechnique.

Prikupljeni podaci nadopunit će one NASA-ine sonde Parker, lansirane 2018., koja se mnogo više približila Suncu (na sedam do osam milijuna kilometara), ali bez tehnologije za izravno promatranje, jer je temperatura na toj udaljenosti previsoka.

Sa šest instrumenata za daljinsko snimanje (teledetekcija), europska sonda moći će snimati Sunce s udaljenosti koja do sada nije bila moguća. Omogućit će da prvi put vidimo Sunčeve polove.

Glavni cilj misije je "shvatiti kako Sunce stvara i kontrolira heliosferu", balon materije koji okružuje svaki solarni sustav, rezimirala je Anne Pacros, sistemska inženjerka koja vodi tu ESA-inu misiju. Najveća solarna oluja poznata čovječanstvu, nazvana Carringtonov događaj, dogodila se 1859.: telegrafska mreža u SAD-u bila je uništena, agente za slanje brzojava udarila je struja, zapalio se brzojavni papir, a polarna svjetlost bila je vidljiva sve do Srednje Amerike. "Solarna oluja može nas stići za dan ili dva. Tada bismo imali vremena zaštititi se", rekao je Berthomier.

ESA-ina letjelica vrijedna je 1,5 milijardi eura i lansirana raketom Atlas V 411 iz Kennedyjeva svemirskog centra.

Njezino putovanje trajat će dvije godine, a znanstvena misija između pet i devet godina.