Novosti
DAMIR TRUT POMOĆNIK MINISTRA ZA CIVILNU ZAŠTITU

Hrvatska će do 2026. biti očišćena od mina, za što treba 459 milijuna eura
Objavljeno 10. listopada, 2019.
Organizacijskim, koordinacijskim i operativnim promjenama omogućen je učinkovitiji rad sustava civilne zaštite

Pomoćnik ministra za civilnu zaštitu, dr. sc. Damir Trut, na toj je dužnosti od veljače 2017., a viši je predavač na Veleučilištu Velika Gorica i Sveučilištu Libertas. Posebna područja njegova stručnog djelovanja su problemi kriza, kriznog menadžmenta, procjena rizika, planiranje u krizama, normativno-pravni okviri organizacije. Doktorski rad "Krizno planiranje - imperativ sigurnog života društvenih zajednica" obranio je u ožujku 2016. te stekao akademsko zvanje doktor znanosti menadžmenta sigurnosnim resursima na znanstvenom polju: sigurnosni menadžment u privatnoj i civilnoj zaštiti. Završio je sve razine vojne izobrazbe. Diplomirao je na Studiju za izvršne dužnosnike u Marshall Center u Njemačkoj 1999. i krizno upravljanje u Swedish Armed Forces International Centre (SWEDINT) 2006.

Umrežavanje
Dragovoljac je Domovinskog rata od veljače 1991., ratni zapovjednik 153. brigade HV-a, a od 1. siječnja 1994. djelatni je časnik Oružanih snaga RH, imenovan na razne zapovjedne dužnosti i dužnost savjetnika ministra za vojna pitanja. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom Domovinske zahvalnosti, odličjem Pleter, medaljom Bljesak i Oluja, a 2012. godine izlazi iz MORH-a s činom brigadira. Od 3. veljače 2005. je na dužnosti zamjenika ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje, gdje sudjeluje u njezinu ustrojavanju i organizaciji sustava zaštite i spašavanja. Od 3. svibnja 2008. do 26. veljače 2012. na mjestu je ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Bio je predstavnik RH u najvišim tijelima civilnog planiranja u NATO-u, u tijelima civilne zaštite EU-a, koordinator predstavnika u odborima NATO-a i EU-a, član pregovaračkog tima RH u pristupnim pregovorima za članstvo u EU-u. Također, vodio je 2013. tvrtku za razminiranje DOK-ING te je jedna od najkompetentnijih osoba koja za Glas Slavonije može reći kada će Hrvatska postati zemlja bez mina.

Hrvatski centar za razminiranje prešao je u nadležnost MUP-a. Što se time promijenilo u organizacijskom dijelu? Znači li to i jačanje sustava civilne zaštite u Hrvatskoj?

- Od 1. siječnja ove godine, prateći reformske prioritete Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski centar za razminiranje, dosadašnji nositelj protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj, implementiran je u sastav Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova RH, što je bio logičan i razumljiv rezultat ostvarenja cilja zadovoljavajuće razine državne sigurnosti definirane smjerovima i opsegom Strategije nacionalne sigurnosti, odnosno operacionalizacija i implementacija Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. Nakon deset mjeseci od implementacije Hrvatskog centra za razminiranje, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom te Inspektorata unutarnjih poslova u jedno tijelo može se reći kako je umrežavanjem srodnih i povezanih djelatnosti unutar jedne cjeline sustav civilne zaštite organizacijski dodatno ojačan, smanjeni su troškovi, omogućeno je još bolje korištenje sredstava EU fondova, a sustav je i kadrovski ojačan te se učinkovitije upravlja ljudskim resursima. Ipak, najvažnije je istaknuti kako implementacija Hrvatskog centra za razminiranje i ostalih agencija i zavoda u okrilje MUP-a kao glavne prednosti podrazumijeva povećanje učinkovitosti javne uprave općenito, bržu razmjenu i obradu informacija, centralizirani sustav objedinjavanja podataka, pogotovo u kriznim situacijama, te bržu i kvalitetniju koordinaciju službi. Napose, navedenim organizacijskim, koordinacijskim i operativnim promjenama omogućen je bolji i učinkovitiji rad sustava civilne zaštite.

Mijenja li se što onda u organizaciji poslova razminiranja, odabiru poslova, nabavi opreme, statusu pirotehničara?

- Ustupanje poslova razminiranja i dalje se provodi na temelju Zakona o protuminskom djelovanju, odnosno sukladno sa Zakonom o javnoj nabavi. Poslovi se ustupaju pravnim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova razminiranja. Navedena integracija nije utjecala na promjenu statusa, plaća, organizacije te opreme pirotehničara, s obzirom na to da se pozitivni propisi koji kao lex specialis normiraju navedena područja nisu mijenjali.

Koliko se još područja u cijeloj Hrvatskoj treba razminirati, koja su najugroženija i o kakvim se površinama radi? Postoje li još lokacije koje neposredno ugrožavaju život civila i koliko je ostalo poljoprivrednih površina za razminiranje?

- Minski sumnjiv prostor Republike Hrvatske (MSP) iznosi 317,7 četvornih kilometara te obuhvaća područja osam županija - Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske i Karlovačke - te 54 grada i općina koji su zagađeni minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Pretpostavlja se da je MSP zagađen s oko 29.500 mina. Cjelokupni MSP na teritoriju Republike Hrvatske obilježen je s više od 11.656 oznaka upozorenja na minsku opasnost. Prema strukturi preostalog MSP-a, šumske površine čine 98,4 posto, poljoprivredne površine 1,3 posto, a 0,3 posto ostala su zemljišta. To upućuje na okolnost da MSP više nije u neposrednoj blizini naselja, škola i obiteljskih domova, kao ni u blizini operativne infrastrukture.

Najzagađenije županije su Ličko-senjska sa 111,2 četvornih kilometara, zatim Sisačko-moslavačka s 56,7, Osječko-baranjska s 32,4 te Karlovačka županija s 45,5 četvornih kilometara.

Koji su trenutačno projekti na kojima se radi i koliko su vrijedni?

- Trenutno se poslovi razminiranja izvode na području Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije, ukupne površine 1,1 četvorni kilometar, u vrijednosti nešto manjoj od deset milijuna kuna (s PDV-om).

U Osječko-baranjskoj županiji dovršava se posljednjih 140.000 četvornih metara razminiranja Parka prirode Kopački rit, koje se obavlja u okviru projekta Naturavita. Naturavita je do sada projekt s najvećim iznosom osiguranih nepovratnih sredstava Europske unije za razminiranje, kojim je osigurano 33,7 milijuna eura, gotovo četvrtina ukupnog doprinosa Europske unije protuminskom djelovanju u Republici Hrvatskoj, a koji od 1998. godine iznosi 144 milijuna eura. Poslovi razminiranja 25,3 četvornih kilometara šuma i šumskih zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima, na području Parka prirode Kopači rit i u Regionalnom parku Mura-Drava gotovo su potpuno dovršeni, osim navedenih 140.000 četvornih metara, koji su zbog posebnih uvjeta zaštite prirode bili u mirovanju.

Kako se financira svaki pojedini projekt i tko određuje prioritete?

- Planom protuminskog djelovanja, koji donosi Vlada Republike Hrvatske, između ostalog, određuju se područja za koja Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH izrađuje idejne planove razminiranja za sljedeće jednogodišnje razdoblje. Plan se temelji na iskazanim prioritetima županija, vlasnika/korisnika minski sumnjivog područja te donatora. U navedenom je dokumentu određen i izvor financijskih sredstava planiran za svako pojedino područje (projekt). Za poslove razminiranja u tekućoj godini planiran je iznos od najmanje 344.500.000 kuna. U 2019. godini sredstva Europske unije kroz strukturne fondove imaju udio od 43,5 posto u odnosu prema ukupno planiranim financijskim sredstvima za poslove razminiranja.

Kakav status imaju pirotehničari koji su stradali u razminiranju i pri tome ostali trajni invalidi?

- Na temelju Zakona o protuminskom djelovanju u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti koja je nastala kao posljedica obavljanja njihovih poslova, pirotehničarima (i ostalim osobama iz članka 107. spomenutog zakona) priznaje se pravo na zdravstvenu zaštitu, prava iz mirovinskog osiguranja, pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, pravo na profesionalnu rehabilitaciju na osnovi smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te pravo na obiteljsku mirovinu. Nadalje, priznaju im se i prava koja se ostvaruju na osnovi oštećenja organizma: pravo na osobnu invalidninu, pravo na ortopedski doplatak, pravo na posebni doplatak, pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, pravo na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju. Navedena prava ostvaruju se sukladno s propisima kojima se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Kakva je oprema kojom se koristite u HCR-u, ima li kakvih noviteta u toj industriji?

- Uz kadrovske kapacitete, pirotehničare i pomoćne djelatnike, za obavljanje poslova razminiranja u sustavu se koriste strojevi za pripremu površina te psi za detekciju mina, s pripadajućim ocjenama o sukladnosti.

Korištenje fondova EU-a
Hrvatska je odavno potpisnica Ottawske konvencije, ali i EU ima neka svoja pravila. O čemu se tu radi i zašto EU ne financira direktno razminiranje, nego samo kroz projekte, poput ovoga u Kopačkom ritu?

- Do 2015. godine glavni izvor financiranja poslova razminiranja bio je državni proračun, nakon čega je trend preokrenut, tako što 40-50 posto sredstava, na godišnjoj razini, dolazi iz fondova Europske unije. Načelno, sustav protuminskog djelovanja bilježi znatan uspjeh u povlačenju nepovratnih sredstava Europske unije za razminiranje. Iz navedenog izvora je od 1998. godine preko Hrvatskog centra za razminiranje, odnosno od početka ove godine Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, za razminiranje osigurano više od 144 milijuna eura. Opetovano se ističe projekt Naturavita, s kojim je za razminiranje 25,3 četvorna kilometra šuma i šumskih zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima, na području Parka prirode Kopači rit i u Regionalnom parku Mura-Drava osigurano 33,7 milijuna eura. Radi se o projektu s najvišim iznosom osiguranih nepovratnih sredstava Europske unije za razminiranje. Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH početkom studenoga ove godine ustupit će poslove razminiranja projektu Fearless Velebit, koji obuhvaća razminiranje i očuvanje šumskih ekosustava u zaštićenim i Natura 2000 područjima u Parku prirode Velebit i Nacionalnom parku Paklenica, ukupne površine od 16,46 četvornih kilometara, u vrijednosti od 266,7 milijuna kuna. Također, od Hrvatskih šuma, kao prijavitelja projekta, i ostalih partnera, u visokoj je fazi dovršenosti prijava za projekt Karlovac Karst, prema kojem će se razminirati i obavljati aktivnosti zaštite šuma u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije, površine 17,1 četvorni kilometar, ukupne vrijednosti od 254,6 milijuna kuna. Za oba navedena projekta sredstva su osigurana kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija. Dakle, fondovi Europske unije itekako su iskorišteni za financiranje poslova razminiranja s visokim udjelom nepovratnih sredstava.

Koliko je potrebno novca i vremena da se Hrvatska u cijelosti očisti od mina i koliko će to trajati nastavi li se razminirati ovim tempom?

- Prošle godine, 30. studenoga, na 17. sastanku država članica Ottawske konvencije zahtjev Republike Hrvatske za produžetak roka dovršenja obveze sadržane u članku 5. Ottawske konvencije - uništavanje protupješačkih mina u miniranim područjima, jednoglasno je i bez primjedbi usvojen. Rok za ispunjenje obveza produžen je za sedam godina, odnosno do 2026. godine. Ukupno potrebna financijska sredstva za provedbu ciljeva iz Ottawske konvencije procjenjuju se na 459 milijuna eura. Od ukupno procijenjenih sredstava očekuje se 170 milijuna eura realizirati iz EU fondova, što je 37 posto.

Tomislav Prusina
Poginulih 203, od kojih 38 pirotehničara
Na žalost, u Hrvatskoj se i nakon rata ginulo. Koliko je civilnih žrtava, a koliko pirotehničara do sada stradalo od zaostalih mina i minsko-eksplozivnih sredstava?- Od 1996. godine do danas od mina je ukupno stradalo 597 osoba (131 pirotehničar). Smrtno su stradale 203 osobe, od kojih 38 pirotehničara. U istom je razdoblju u minskim incidentima i nesrećama nastradalo 69 osoba mlađih od 18 godina, od kojih 12 smrtno. Posljednji minski incident s ozljedom dogodio se u srpnju ove godine. Posljednje smrtno stradavanje od mina bilo je u prosincu 2016., a 2004. zabilježeno je posljednje stradavanje djece od mina.

Kakav je odnos prema obiteljima smrtno stradalih pirotehničara, posebice djeci koja su ostala bez roditelja?- Na temelju Zakon o protuminskom djelovanju, članovi obitelji smrtno stradalih pirotehničara i ostalih osoba koje obavljaju poslove protuminskog djelovanja čija je smrt nastala zbog ozljede na radu imaju pravo na obiteljsku mirovinu, koju ostvaruju sukladno s propisima kojima su uređena prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, obiteljsku invalidninu, prednost pri dobivanju stipendija, prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove te besplatne udžbenike.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROSVJED RASKID7!

Vatikanske ugovore raskinuti

2

PROTIV RJEŠENJA PODNIO TUŽBU

Juričan ipak ne smije biti Bandić

3

SVJETSKI DAN OŽIVLJAVANJA

U Hrvatskoj manje od deset posto ljudi zna osnove oživljavanja