Novosti
MALI BROJ ROMSKE DJECE ZAVRŠAVA SREDNJU ŠKOLU

“Ne želimo da Romi budu samo čistači nego i inženjeri”
Objavljeno 9. listopada, 2019.
Obrazovanje romske djece ne smije biti žrtvom okolnosti u kojima odrastaju, kaže Tahiri

Samo 11,5 posto pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj je zaposleno, a srednju školu, koja se, prema istraživanjima, pokazala minimalnim uvjetom za zaposlenje, pohađa samo 31 posto romske djece. Čak 70 posto mladih Roma koji će uskoro biti u dobi da traže zaposlenje nije uključeno u srednjoškolsko obrazovanje. A zaposlenje je glavni preduvjet za samostalnost i ravnopravno uključivanje u život šire zajednice.

Pomaci
Ništa bolje nije ni u području predškolskog obrazovanja, u kojem je zabrinjavajuće mali broj romske djece. Što se tiče visokog obrazovanja, ove akademske godine na fakultete je upisano samo tridesetak romskih studenata, što je ipak velik pomak u odnosu prema petnaestak godina prije, kada je u Hrvatskoj studiralo samo troje romskih studenata.

Te je zabrinjavajuće podatke prezentirao Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, u sklopu okrugloga stola "Obrazovanje kao preduvjet uključivanja pripadnika romske nacionalne manjine", koji je na osječkom Filozofskom fakultetu okupio stručnjake s lokalne i državne razine. Jedna je to od aktivnosti projekta "Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine", koji će ured na čijem je čelu Tahiri provoditi sljedeće tri godine. Riječ je o projektu sufinanciranom novcem Europskog socijalnog fonda – planiranom na temelju stvarnih potreba na terenu, odnosno empirijskih podataka iz provedenog istraživanja, čime se nastoji pridonijeti većoj uključenosti Roma u društvo, omogućiti djeci što bolje obrazovanje, a potom i zaposlenje.

Svi su gore navedeni podatci rezultat vanjskih i unutarnjih čimbenika – od loših uvjeta u kojima često žive Romi, preko niske ili nikakve razine obrazovanja roditelja romske djece, do diksriminacije pri zapošljavanju. Zato Tahiri poručuje: "Obrazovanje romske djece ne smije biti žrtvom negativnih objektivnih okolnosti u kojima odrastaju." Jer na njih teško ili nikako djeca mogu utjecati.

- Provodimo šestomjesečni projekt socijalne aktivacije za Romkinje kojim majkama nastojimo obrazložiti da je obrazovanje najvažnije, što djeca moraju steći da bi izišla iz začaranog kruga siromaštva i svega drugoga što prati Rome u Hrvatskoj i Sloveniji, pa surađujemo i s Pučkim otvorenim učilištem u Čakovcu - kaže Rahela Hojnik Kelenc, direktorica Ljudske Univerze Lendava, Slovenija. Jedna je od prepreka neizjašnjavanje pripadnosti roditelja romskoj nacionalnoj manjini.

- Najviše je Roma na području Osječko-baranjske županije u Baranji – ponajprije u Dardi, potom u Belom Manastiru, Jagodnjaku, a izjasnili su se i u Valpovštini (Belišću), ali i u nekim školama na području Osijeka. No uočavamo, na području Našica i Podgorača, iako ih ima, ne izjašnjavaju se kao Romi – kaže Svjetana Rauš, pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za prosvjetu Osječko-baranjske županije. Tako su na području županije u školama ove godine upisana 232 osnovaca, 64 srednjoškolca, a u vrtićima je samo petero djece.

Antonia Mioč, v.d. ravnatelja OŠ Jagodnjak, jedne od škola u županiji s najviše romskih učenika (31), upozorava: "Čak 60 posto romskih djevojčica uopće ne upisuje srednju školu." Samo 20 posto romske djece koja upišu srednju školu, školu i završe. Zabrinjava i vrlo niska razina uključenosti roditelja u obrazovanje djece.

Potencijali
- Nažalost, u većini slučajeva dolaze samo kad im zaprijetimo pozivom centra za socijalnu skrb - ističe Mioč. No imaju i svijetlih primjera – primjerice, učenika koji je osvojio četvrto mjesto na državnom natjecanju iz informatike i potom dobio njemačku stipendiju, i danas je zaposlen u osječkoj IT tvrtki – a živio je u kući bez poda, računala, interneta... Upravo to žele u zajednici – što više uspješne romske djece, koja će dati svoj doprinos društvu. Vrijedni su, pametni, pošteni. Žele razbiti stereotipe - kaže Branko Petrović, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije.

- Veseli me što se iz dana u dan vide pomaci koje rade Vlada, Ured za ljudska prava i Županija. Sve je više romske djece u osnovnim školama, udžbenici su besplatni, stipendije su povišene. Ali još se treba raditi na tome. Jer mi želimo da i u romskoj zajednici budu detektirane prave osobe koje će dati svoje znanje i doprinos društvu. Ne želimo da naša, romska djeca budu samo pekari, čistači, kuhari - nego i inženjeri, liječnici, piloti. Sigurno za to imaju potencijala - poručio je Petrović.

Jasenka Pejaković
Alen Tahiri

ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH

PRONAĆI RJEŠENJA ZA UKLANJANJE PREPREKA

“Tijekom 2017. godine proveli smo sveobuhvatni projekt prikupljanja baznih podataka, i iz toga smo projekta dobili rezultate o stanju pripadnika romske nacionalne manjine na području Hrvatske. Najvažniji, i na što smo ponosni, jest rezultat postignut u osnovnom obrazovanju, odnosno da su gotovo sva romska djeca upisana u osnovnu školu (92,5 posto djece u dobi od 7 do 14 godina). No zabrinuti smo zbog podatka što tek 30 posto djece nakon osnovne škole uspije završiti srednju školu. I to uglavnom trogodišnju, jer vrlo malo romske djece upisuje četverogodišnju školu. Da bi se to promijenilo, potreban je intenzivan rad nadležnih institucija, a uz pomoć nevladinih organizacija, koje su svaki dan na terenu”, kazao je Tahiri. Zato je cilj okrugloga stola, prvoga u nizu regionalnih, pridonijeti boljem razumijevanju trenutne situacije u području obrazovanja Roma u Osječko-baranjskoj županiji, a podatci će poslužiti za izradu nove nacionalne politike. Namjera je bila identificirati eventualne prepreke za njihovo uključivanje u odgojno-obrazovni sustav na svim razinama te pronaći rješenja za uklanjanje tih prepreka. Možda i u dobrim inozemnim praksama, poput Slovenije.
U TRI GODINE PLANIRAN NIZ AKTIVNOSTI
“Promicanjem i pružanjem podrške obrazovanju romske djece u sljedeće tri godine provest ćemo brojne aktivnosti, od provođenja nacionalne kampanje s ciljem povećanja upisa u odgojno-obrazovne programe te prevencije odljeva djece iz srednjoškolskog obrazovanja; regionalnih okruglih stolova s ciljem poticanja obrazovanja, regionalnih diskusija i kreativnih radionica za djecu preškolske i osnovnoškolske dobi te za roditelje – pa sve do publikacije i javnog predstavljanja dodatnih rezultata istraživanja”, kaže Alen Tahiri. A Nandor Čapo, načelnik Samostalnog centra za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja, poručio je kako je u izradi i kurikulum za model C za romsku nacionalnu manjinu - što se planira završiti do iduće školske godine. “To je bitno zbog toga što romska nacionalna manjina do sada nije mogla njegovati svoj vlastiti jezik i kulturu u školama - i to će se ovim kurikulumom osigurati”, kazao je Čapo.
11,5

posto pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj je zaposleno
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STANJE ŽELJEZNIČKOG PROMETA

Broj putnika neprestano pada, a vlak koriste samo oni koji moraju

2

PONOVLJENO SUĐENJE ZA ZLOUPORABU POLOŽAJA I OVLASTI

Šišljagić i Marolin odbacili krivnju za optužbe o izvlačenju novca

3

SINDIKATI NAJAVILI NOVI RASPORED I ARGUMENTIRALI SVOJU AKCIJU

U školama u Osječkoj, Istarskoj i Šibenskoj županiji štrajk u utorak