Godine 2013. hrvatsko je zdravstvo, nakon četrdeset godina, prešlo na potpuno drukčiji način zbrinjavanja hitnih pacijenata. Naime, gotovo sve hrvatske bolnice dobile su u toj godini objedinjene hitne bolničke prijeme (OHBP). Cilj je bio da pacijenti s hitnim stanjima više ne lutaju od odjela do odjela kako bi obavili složene pretrage i dijagnostiku, nego da sve dobiju na jednom mjestu, a samim time da se smanji morbiditet, invaliditet i mortalitet.

Među prvim bolnicama nakon Zagreba OHBP dobile su bolnice u Karlovcu i Ogulinu, a onda je, do kraja 2013., otvoren u još 21 hrvatskoj bolnici. Upravo 2013. otvoren je i u KBC-u Osijek i OŽB-u Našice. I dok je primarni cilj brze dijagnostike na jednom mjestu postignut, sada, šest godina poslije, svi OHBP-ovi upozoravaju samo na jedno, drastičnu zlouporabu tog zdravstvenog servisa, i to sa strane pacijenata.

Tako dnevno opservaciju Objedinjenog hitnog bolničkog prijema u KBC-u Osijek prođe oko 150 pacijenta, ili ukupno tijekom 2018. njih oko 52.000. Od tog broja samo je 20 posto pacijenta uistinu došlo na taj odjel zbog stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Prema riječima dr. Dragane Bekić, specijalistice hitne medicine, čak 80 posto pacijenta na taj odjel dolazi samoinicijativno, i to vlastitim prijevozom.

- Samo 12,4 posto pacijenata dolazi s uputnicom svog liječnika obiteljske medicine. To znači da se samo toliki broj pregledanih uistinu prvo javio svom liječniku, koji je onda njihovu zdravstvenu sliku procijenio kao onu koja ipak zahtijeva hitan specijalistički pregled. Ostalo su osobe koje se uopće nisu obratile za pomoć svome liječniku, ne uzimaju analgetike protiv bolova, imaju kronične bolesti, kao što su gastritis i slično. No Hitan prijem nije pravi odjel za one koji imaju bolove mjesecima, a nisu otišli prvo svom obiteljskom liječniku - upozorila je nedavno dr. Bekić.

Ništa bolja situacija nije ni u OŽB-u Našice, gdje na OHBP-u svake godine registriraju i 1000 novih pacijenata.

- Kada uspoređujemo podatke s hitnom ambulantom iz 2008. godine, kada je bilo oko šest tisuća pacijenata godišnje, i broj pacijenata u OBHP-u 2016., kada smo ih imali 14.400, vidimo da je broj pacijenata s navodno hitnim stanjima porastao više nego dvostruko. No tu nije kraj, jer priljev stalno raste. Tako ih je 2018. već bilo 16.400, a ako se ova godine nastavi ovim trendom, do kraja godine doći ćemo do 18.000 pacijenata koji su prošli hitan prijem. Istovremeno manje od 60 posto ih je uistinu hitno. Mi ovdje na OHBP-u imamo i pacijente koji su u dvije godine došli više od 60 puta. Na našem odjelu rade u svakom trenutku dva liječnika, ali većinom su to mlađi specijalizanti, koji nemaju iskustva da nekome kažu kako mu nije mjesto na Hitnoj. Osim toga, kada jednom uđu u postupak trijaže - tada je gotovo. No istina je da 50 posto njih dolazi bez uputnice, direktno s ceste i otvoreno priznajući kako ne želi čekati kod svog liječnika, pa će pregled obaviti kod nas. Godišnje imamo troška na ovom odjelu za lijekove i materijale oko 600.000 kuna, a to nisu troškovi koje možemo dodatno fakturirati, nego ovise o limitu - upozorava ravnatelj OŽB-a Našice, dr. Hrvoje Šimić.

Iz bolnica ovim putem iponovo apeliraju na savjest građana i upozoravaju kako se time opterećuju i drugi bolnički odjeli, posebice dijagnostika, koja prvo mora obraditi pacijente s OHBP-a.

- Kod nas od dolaska do pregleda nitko ne čeka više od sat i pol, a ukupno vrijeme provedeno na našem odjelu prosječno je dva i pol sata. Dnevno imamo oko 50 pacijenata, dodatan problem je što je zgrada bolnice fizički spojena s Domom zdravlja i Zavodom za hitnu medicinu, pa svi koji tamo nađu zatvorena vrata dođu k nama. Dovoljno vam govori činjenica da je jedna pacijentica nakon opetovanih pregleda pitala našeg specijalizanta može li on postati njezin liječnik. Stoga apeliramo još jednom na građane da ne zlouputrebljavaju OHBP, jer ako vas mjesecima boli noga i niste posjetili svog obiteljskog liječnika, nije vam mjesto na OHBP-u. U Njemačkoj i Austriji takve se stvari novčano kažnjavaju i nikome ne pada na pamet da zlorabi pretrage. To bi možda bilo jedino rješenje i za Hrvatsku - upozorava dr. sc. Denis Klapan, voditelj OHBP-a u OŽB-u Našice.